Hellinov zakon

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 331582 od 17. studeni 2021. u 02:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hellinov zakon je termin za teorijska očekivanja da jedan od 89 prirodnih trudnoća koje završavaju rođenjem blizanaca , trojki jednom u 892 rođenja, a četverostruko jednom u 893 rođenja, a koliko god je to moguće, x — za jednostruki porod se predviđa jedan od (89)x−1 rođenja.[1][2][3]

Vidi još

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori
  1. • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar location nije dopušten u klasi journal
  2. • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar location nije dopušten u klasi journal
  3. Hellin, D. (1895) Die Ursache der Multiparität der uniparen Tiere überhaupt und der Zwillingsschwangerschaft beim Menschen insbesondere. „Während man sagen kann, dass beim Menschen durchschnittlich eine Zwillingsgeburt auf etwa 89 einfache Geburten vorkommt tritt eine Drillingsgeburt auf (89)2 einfache Geburten auf, eine Vierlingsgeburt auf (89)3; überhaupt, soweit dies in Grenzen der Möglichkeit liegt, erscheint eine x fache Geburt auf (89)x–1 einfache Geburten“.