Brezno

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 277831 od 1. studeni 2021. u 15:36 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je glavno značenje pojma Brezno. Za druga značenja pogledajte Brezno (razdvojba).
Brezno
Datoteka:Brezno1.JPG
Gradski trg

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Banskobistrički Banskobistrička

Vlast
 • GradonačelnikTomáš Abel

Površina
 • Ukupna121 km²
Visina498 m
Koordinate48°48′N 19°38′E / 48.8°N 19.633°E / 48.8; 19.633

Stanovništvo (31. prosinca 2006.)
 • Entitet22.116
(181 stan./km²)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj97701
Pozivni broj+421 (0)43
Registarska oznakaBR
Stranicawww.brezno.sk
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Slovačka" does not exist.

Brezno (mađ. Breznóbánya, njem. Bries, Briesen, između 1927. i 1948. Brezno nad Hronom) grad je u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Povijest

Lokalitet je naseljen od prapovijesti, a današnji su grad osnovali njemački rudari, koji su podigli tipične četverokutne bedeme u ranom 13. stoljeću. Prvi pisani dokaz o postojanju grada je iz 1265., kada je kralj Bela IV. izdao povelju za lovce iz područja Liptov dopuštajući im da koriste šumu oko naselja, poznatog kao Berezuno . Ime grada izvedeno je iz slovačke riječi "breza". U devetnaestom stoljeću Brezno je bilo tipični slovački grad i jedan od centara slovačkog nacionalnog pokreta. Nakon Drugog svjetskog rata razvija se u industrijski grad.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. 1. 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 22.745 22.891 22.221 21.534 20.889 20.736

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 22.875 stanovnika, od čega 92,85 % Slovaka, 4,63 % Roma, 0,80 % Čeha i 0,22 % Mađara.[3] Prema vjeroispovijesti 66,89 % su rimokatolici, 18,54 % ateisti, 8,57 % luterani i 0,98% grkokatolici.[3]

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: work via website

  2. • Nepoznat parametar: work via website

  3. 3,0 3,1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice