Denacionalizacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Denacionalizacija''' ili '''privatizacija''' je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili [[država|državnog]] u privatni sektor. Pojam se može odnositi na prijenos bilo koje državne imovine. Obrnuti proces je [[nacionalizacija]].
'''Denacionalizacija''' odnosno '''privatizacija''' je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili [[država|državnog]] u privatni sektor. Pojam se može odnositi na prijenos bilo koje državne imovine. Obrnuti proces je [[nacionalizacija]].  


Termin je uveden u [[1936.]] u časopisu ''[[The Economist]]''.
Termin je uveden u [[gospodarstvo u 1936.|1936.]] u časopisu ''[[The Economist]]u''.
== Denacionalizacija i privatizacija ==
 
Svaka denacionalizacija jest privatizacija, ali svaka privatizacija nije denacionalizacija, jer se pod denacionalizacijom misli na povrat imovine koja je nekad nekome bila [[nacionalizacija|nacionalizirana]], dok kod privatizacije se može raditi i o prodaji imovine u državnom vlasništvu privatnom vlasniku, a da ta imovina nikad prije nije bila u vlasništvu privatnika odnosno nikad nitkome nije bila oduzeta.


== Ciljevi privatizacije ==
== Ciljevi privatizacije ==

Posljednja izmjena od 27. ožujak 2026. u 04:20

Denacionalizacija odnosno privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor. Pojam se može odnositi na prijenos bilo koje državne imovine. Obrnuti proces je nacionalizacija.

Termin je uveden u 1936. u časopisu The Economistu.

Denacionalizacija i privatizacija

Svaka denacionalizacija jest privatizacija, ali svaka privatizacija nije denacionalizacija, jer se pod denacionalizacijom misli na povrat imovine koja je nekad nekome bila nacionalizirana, dok kod privatizacije se može raditi i o prodaji imovine u državnom vlasništvu privatnom vlasniku, a da ta imovina nikad prije nije bila u vlasništvu privatnika odnosno nikad nitkome nije bila oduzeta.

Ciljevi privatizacije

Zagovornici privatizacije u skladu s liberalnim ekonomskim stavom, zastupaju stav da država ne može biti dobar poduzetnik, jer ograničava mogućnosti za privatnu inicijativu. Prema tom stavu privatne tvrtke djeluju djelotvornije od onih pod državnom upravom, stimuliraju gospodarski rast i zapošljavanja. Privatizacija prema tom stavu također dovodi do inovacija, a time i do novih usluga i proizvoda

Argumenti protivnika privatizacije

Prema organizaciji ATTAC područja javnih usluga kao što su: obrazovanje, prijevoz, zdravstvena skrb, energetika i vodoopskrba ne smije se predati privatnim tržištu, jer se radi o ispunjavanjima zadataka koji nadilaze ekonomska pitanja, i stoga se ne smiju ravnati prema kriterijima profitabilnosti.

Protivnici privatizacije navode primjerice i poskupljenja roba usluga privatiziranih tvrtki.

Poveznice