Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Zamjena teksta - '\|wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima'''-->[[Datoteka:Zabrana povratka kolonistima.jpg|thumb|mini|Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima [[1945.]]]]
[[Datoteka:Zabrana povratka kolonistima.jpg|thumb|mini|Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima [[1945.]]]]


'''Odluka [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|NKOJ]] o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mjesta življenja''', poznata i kao '''Odluka br. 153''', bila je uredba poslijeratnih jugoslovenskih vlasti donešena [[6. ožujka]] [[1945.]] godine.<ref>Službeni list DFJ, br. 11/1945.</ref>
'''Odluka [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|NKOJ]] o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mjesta življenja''', poznata i kao '''Odluka br. 153''', bila je uredba poslijeratnih jugoslavenskih vlasti donešena [[6. ožujka]] [[1945.]] godine.<ref>Službeni list DFJ, br. 11/1945.</ref>


Tom odlukom su vlasti nove [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] svim kolonistima privremeno zabranile povratak na [[Kosovo]], [[Metohija|Metohiju]], [[Makedonija|Makedoniju]] i druge oblasti u kojima je vršena kolonizacije u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Odluka je bila privremenog karaktera uslijed najavljenje revizije dodjeljivanja zemlje u međuratnom razdoblju.<ref name="Mirković"/> Nove vlasti su već početkom [[kolovoz]]a 1945. usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, čime je prestala  važiti privremena opća zabrana povratka kolonista.  
Tom odlukom su vlasti nove [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] svim kolonistima privremeno zabranile povratak na [[Kosovo]], [[Metohija|Metohiju]], [[Makedonija|Makedoniju]] i druge oblasti u kojima je vršena kolonizacije u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Odluka je bila privremenog karaktera uslijed najavljenje revizije dodjeljivanja zemlje u međuratnom razdoblju.<ref name="Mirković"/> Nove vlasti su već početkom [[kolovoz]]a 1945. usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, čime je prestala  važiti privremena opća zabrana povratka kolonista.  
Redak 13: Redak 13:
[[Datoteka:Serbia after Balkan Wars.jpg|thumb|mini|Teritorijalna proširenja [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] (zeleno) i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] (ljubičasto) nakon [[1913.]]]]
[[Datoteka:Serbia after Balkan Wars.jpg|thumb|mini|Teritorijalna proširenja [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] (zeleno) i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] (ljubičasto) nakon [[1913.]]]]


[[Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji|Kolonizacija Kosova]] [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i drugim nealbanskim stanovništvom je planski sprovođena od strane [[beograd]]ske vlade u razdoblju između dva svjetska rata. Kolonizacija Kosova je imala naglašeno nacionalnu notu i njome je „anacionalni elemenat” (Albance) trebalo zameniti „zdravim nacionalnim elementom”. (Srbima)<ref>Đ. Krstić, ''Kolonizacija u Južnoj Srbiji'' (str. 21–24), Sarajevo, 1928.</ref><ref>Arhiv Jugoslavije, 67-28-256, jul 1934.</ref> Paralelno sa srpskom kolonizacijom, tekao je proces prisilnog [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova|iseljavanja Albanaca sa Kosova]].<ref>[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm ''Expulsions of Albanians and Colonisation of Kosova'']</ref> Između [[1912.]] i [[1941.]] godine na Kosovu je oduzeto 228.000 hektara zemlje za koloniste i naseljeno je oko 15.000 srpskih obitelji.<ref>Arhiv Jugoslavije, Fond Agrarna reforma i kolonizacija, Beograd</ref>, odnosno oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.<ref name="balistička pobuna">[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html ''Prva balistička pobuna'']</ref> Određen broj kolonista je bio nasilno smještan u kuće albanskih seljaka, kojima je nasilno oduzimana njihova zemlja. Kolonistima je regularno dijeljeno oružje, a neki kolonisti, uglavnom crnogorski, redovno su izazivali konflikte sa domorocima.<ref>Živko Topalović, ''Privredni problemi Juga'', Beograd, 1927, str. 21</ref> Uslijed primjene nasilnih mjera odnosi između albanskih starosjedioca i kolonista su postali jako napeti, što je imalo posljedica na produbljenje [[Srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]].
[[Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji|Kolonizacija Kosova]] [[Srbi]]ma, [[Crnogorci]]ma i drugim nealbanskim stanovništvom je planski sprovođena od strane [[beograd]]ske vlade u razdoblju između dva svjetska rata. Kolonizacija Kosova je imala naglašeno nacionalnu notu i njome je „anacionalni elemenat” (Albance) trebalo zameniti „zdravim nacionalnim elementom”. (Srbima)<ref>Đ. Krstić, ''Kolonizacija u Južnoj Srbiji'' (str. 21–24), Sarajevo, 1928.</ref><ref>Arhiv Jugoslavije, 67-28-256, jul 1934.</ref> Paralelno sa srpskom kolonizacijom, tekao je proces prisilnog [[Iseljavanje Albanaca sa Kosova|iseljavanja Albanaca sa Kosova]].<ref>[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/contents.htm ''Expulsions of Albanians and Colonisation of Kosova'']</ref> Između [[1912.]] i [[1941.]] godine na Kosovu je oduzeto 228.000 hektara zemlje za koloniste i naseljeno je oko 15.000 srpskih obitelji.<ref>Arhiv Jugoslavije, Fond Agrarna reforma i kolonizacija, Beograd</ref>, odnosno oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.<ref name="balistička pobuna">[http://www.serbianunity.net/culture/library/ovk/pobuna.html ''Prva balistička pobuna'']</ref> Određen broj kolonista je bio nasilno smještan u kuće albanskih seljaka, kojima je nasilno oduzimana njihova zemlja. Kolonistima je regularno dijeljeno oružje, a neki kolonisti, uglavnom crnogorski, redovno su izazivali konflikte sa domorodcima.<ref>Živko Topalović, ''Privredni problemi Juga'', Beograd, 1927, str. 21</ref> Uslijed primjene nasilnih mjera odnosi između albanskih starosjedioca i kolonista su postali jako napeti, što je imalo posljedica na produbljenje [[Srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]].


Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Kosovo je pripojeno [[Velika Albanija|Kraljevini Albaniji]], koja je bila talijanski protektorat. Brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su protjerani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.<ref>[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&pg=PA15&dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&f=false Williamson Murray, ''The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century'']</ref> Krajem rata, neki od srpskih i crnogorskih kolonista protjeranih s Kosova su, u namjeri da se osvete,sudjelovali u [[Masakr u Baru|masakru Albanaca u Baru]].<ref name="nacional">[http://www.nacional.hr/clanak/63982/tjeskoba-u-baru ''Tjeskoba u Baru'']</ref>  
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Kosovo je pripojeno [[Velika Albanija|Kraljevini Albaniji]], koja je bila talijanski protektorat. Brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su protjerani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.<ref>[http://books.google.com/books?id=TSxud2zjVEgC&pg=PA15&dq=%22who+had+arrived+in+the+1920s+and+1930s%22&sig=ACfU3U04OfpXJr58lXmCAit4aLsSOLOXOg#v=onepage&q=%22who%20had%20arrived%20in%20the%201920s%20and%201930s%22&f=false Williamson Murray, ''The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century'']</ref> Krajem rata, neki od srpskih i crnogorskih kolonista protjeranih s Kosova su, u namjeri da se osvete, sudjelovali u [[Masakr u Baru|masakru Albanaca u Baru]].<ref name="nacional">[http://www.nacional.hr/clanak/63982/tjeskoba-u-baru ''Tjeskoba u Baru'']</ref>  


Starosjedioci Srbi i Crnogorci, izbjegli s Kosova tokom rata, vraćaju se na Kosovo odmah po njegovom oslobođenju. Već 1945. vratilo se oko 4.000 obitelji. Na sastanku Politbiroa početkom travnja 1945. [[Tito]] je rekao da se na Kosovo treba da se vratiti svi koji su tamo živjeli<ref>''Zapisnici sa sastanka Politbiroa'', izdanje Arhiva Jugoslavije</ref>, što je u velikoj mjeri i sprovedeno u narednom razdoblju.<ref name="Mirković"/> Iste godine, izbjeglo stanovništvo se vraća na Kosovo , uključujući i oko 3.352 „bivša kolonista”.<ref name="Jovanović"/> Onim kolonistima koji nisu ispunjavali zakonske uvjete za povratak uglavnom je dodjeljivana zemlja u Vojvodini.
Starosjedioci Srbi i Crnogorci, izbjegli s Kosova tokom rata, vraćaju se na Kosovo odmah po njegovom oslobođenju. Već 1945. vratilo se oko 4.000 obitelji. Na sastanku Politbiroa početkom travnja 1945. [[Tito]] je rekao da se na Kosovo treba da se vratiti svi koji su tamo živjeli<ref>''Zapisnici sa sastanka Politbiroa'', izdanje Arhiva Jugoslavije</ref>, što je u velikoj mjeri i sprovedeno u narednom razdoblju.<ref name="Mirković"/> Iste godine, izbjeglo stanovništvo se vraća na Kosovo , uključujući i oko 3.352 „bivša kolonista”.<ref name="Jovanović"/> Onim kolonistima koji nisu ispunjavali zakonske uvjete za povratak uglavnom je dodjeljivana zemlja u Vojvodini.
== Vidi ==
*[[Dokument:Odluka br. 153 NKOJ-a o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mjesta življenja]]


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 23: Redak 26:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
}}
* [http://komunisti.50webs.com/generalsm12.html Stevan Mirković, ''O zabrani povratka kolonistima'']
* [http://komunisti.50webs.com/generalsm12.html Stevan Mirković, ''O zabrani povratka kolonistima'']


Posljednja izmjena od 19. ožujak 2026. u 11:20

Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima 1945.

Odluka NKOJ o privremenoj zabrani vraćanja kolonista na njihova prijašnja mjesta življenja, poznata i kao Odluka br. 153, bila je uredba poslijeratnih jugoslavenskih vlasti donešena 6. ožujka 1945. godine.[1]

Tom odlukom su vlasti nove Demokratske Federativne Jugoslavije svim kolonistima privremeno zabranile povratak na Kosovo, Metohiju, Makedoniju i druge oblasti u kojima je vršena kolonizacije u razdoblju Kraljevine Jugoslavije. Odluka je bila privremenog karaktera uslijed najavljenje revizije dodjeljivanja zemlje u međuratnom razdoblju.[2] Nove vlasti su već početkom kolovoza 1945. usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, čime je prestala važiti privremena opća zabrana povratka kolonista.

Prema Zakonu o reviziji, pravo na zemlju su gubili oni kolonisti kojima je bila dodijeljena zemlja prinudno oduzeta od ranijih vlasnika. Za obitelji kolonista kojima je zabranjen povratak su predviđene kompenzacije u Vojvodini, odakle su masovno iseljeni podunavski Nijemci. U rujnu iste godine oko 3.352 „bivša kolonista” su dobila pravo vratiti se na Kosovo i , dok je 306 naseljenika koji su izgubili pravo povratka preusmjereno u Vojvodinu.[3] Nove vlasti su smatrale da je time ispravljena nepravda nanesena albanskim seljacima tokom međuratne kolonizacije Kosova, kada je određen broj kolonista useljen u kuće albanskih seljaka kojima je nasilno oduzeta njihova zemlja.[2]

Ta odluka se u srpskoj historiografiji smatra kontroverznom. Komunisti su naseljenike smatrali eksponentima predratne velikosrpske politike, od koje se novi režim distancirao.[4] Nacionalistički autori tumače kako se zabrana povratka odnosila na sve Srbe i Crnogorce, starosjedioce Kosova, što se uzima kao krunski dokaz antirspske politike KPJ.[3]

Pozadina

Podrobniji članak o temi: Srpska kolonizacija Kosova u Kraljevini Jugoslaviji
Teritorijalna proširenja Kraljevine Srbije (zeleno) i Crne Gore (ljubičasto) nakon 1913.

Kolonizacija Kosova Srbima, Crnogorcima i drugim nealbanskim stanovništvom je planski sprovođena od strane beogradske vlade u razdoblju između dva svjetska rata. Kolonizacija Kosova je imala naglašeno nacionalnu notu i njome je „anacionalni elemenat” (Albance) trebalo zameniti „zdravim nacionalnim elementom”. (Srbima)[5][6] Paralelno sa srpskom kolonizacijom, tekao je proces prisilnog iseljavanja Albanaca sa Kosova.[7] Između 1912. i 1941. godine na Kosovu je oduzeto 228.000 hektara zemlje za koloniste i naseljeno je oko 15.000 srpskih obitelji.[8], odnosno oko 65.000 nealbanskog stanovništva sa raznih krajeva Jugoslavije.[9] Određen broj kolonista je bio nasilno smještan u kuće albanskih seljaka, kojima je nasilno oduzimana njihova zemlja. Kolonistima je regularno dijeljeno oružje, a neki kolonisti, uglavnom crnogorski, redovno su izazivali konflikte sa domorodcima.[10] Uslijed primjene nasilnih mjera odnosi između albanskih starosjedioca i kolonista su postali jako napeti, što je imalo posljedica na produbljenje srpsko-albanskog sukoba.

Tokom Drugog svjetskog rata, Kosovo je pripojeno Kraljevini Albaniji, koja je bila talijanski protektorat. Brojni srpski i crnogorski kolonisti doseljeni 1920-ih i 1930-ih su protjerani nazad u Crnu Goru i Srbiju, a mnogi su ubijeni.[11] Krajem rata, neki od srpskih i crnogorskih kolonista protjeranih s Kosova su, u namjeri da se osvete, sudjelovali u masakru Albanaca u Baru.[12]

Starosjedioci Srbi i Crnogorci, izbjegli s Kosova tokom rata, vraćaju se na Kosovo odmah po njegovom oslobođenju. Već 1945. vratilo se oko 4.000 obitelji. Na sastanku Politbiroa početkom travnja 1945. Tito je rekao da se na Kosovo treba da se vratiti svi koji su tamo živjeli[13], što je u velikoj mjeri i sprovedeno u narednom razdoblju.[2] Iste godine, izbjeglo stanovništvo se vraća na Kosovo , uključujući i oko 3.352 „bivša kolonista”.[3] Onim kolonistima koji nisu ispunjavali zakonske uvjete za povratak uglavnom je dodjeljivana zemlja u Vojvodini.

Vidi

Izvori

  1. ↑ Službeni list DFJ, br. 11/1945.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Stevan Mirković, O zabrani povratka kolonistima
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Vladan Jovanović, Tokovi i ishod međuratne kolonizacije Makedonije, Kosova i Metohije
  4. ↑ Dusan T. Batakovic, Kosovo and Metovija: A historical survey
  5. ↑ Đ. Krstić, Kolonizacija u Južnoj Srbiji (str. 21–24), Sarajevo, 1928.
  6. ↑ Arhiv Jugoslavije, 67-28-256, jul 1934.
  7. ↑ Expulsions of Albanians and Colonisation of Kosova
  8. ↑ Arhiv Jugoslavije, Fond Agrarna reforma i kolonizacija, Beograd
  9. ↑ Prva balistička pobuna
  10. ↑ Živko Topalović, Privredni problemi Juga, Beograd, 1927, str. 21
  11. ↑ Williamson Murray, The emerging strategic environment: challenges of the twenty-first century
  12. ↑ Tjeskoba u Baru
  13. ↑ Zapisnici sa sastanka Politbiroa, izdanje Arhiva Jugoslavije

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Odluka_o_privremenoj_zabrani_povratka_kolonistima&oldid=724551"