Svit se konča: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''
 
Redak 13: Redak 13:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*[https://glagoljica.hr/?glazba=i&id=566586 Svit se konča] na Glagoljica.hr
*[https://glagoljica.hr/?glazba=i&id=566586 Svit se konča] na Glagoljica.hr
{{WProjekti
 
|commons        =
|commonshr      =
|commonscat    =
|commonscathr  =
|wikivrste      =
|wikivrstehr    =
|wikizvor      = Svit se konča
|wikizvor_autor =
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      =
}}
[[Kategorija:Hrvatska lirika]]
[[Kategorija:Hrvatska lirika]]
[[Kategorija:Hrvatski glagoljični tekstovi]]
[[Kategorija:Hrvatski glagoljični tekstovi]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna književnost]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna književnost]]

Posljednja izmjena od 12. ožujak 2026. u 16:54

Datoteka:Pariski zbornik.jpg
Svit se konča iz Pariške pjesmarice, 1380.

Svit se konča srednjovjekovna je hrvatska pjesma zabilježena u glagoljskom kodeksu Pariška pjesmarica iz 1380. Riječ je o satiri na život klera napisana u dvanaesteračkim stihovima.[1]

Karakteristike

Svit se konča dio je zbirke duhovnih i crkvenih pjesama unutar Pariške pjesmarice, pod oznakom Code slave 11, koja je i ujedno najstarija takva zbirka na hrvatskom jeziku, datirana u 1380. Pjesma je nastala u glagoljaškoj sredini, dio je hrvatske duhovne lirike i pjesničke dikcije, te se bavi temom potrage za reformama u crkvi, naglašavajući pokvarenost svijeta.[2] Jezik se opisuje kao mješavina narodnog (kajkavsko-čakavskog) i crkvenoslavenskog.[3] Neki ju ubrajaju kao dio začinjavačke pjesničke djelatnosti.[2]

Kritika i utjecaji

Pjesma se smatra najistaknutijim primjerom ranog sekularnog hrvatskog pjesništva.[4] Eduard Hercigonja smatra pjesmu najboljom pjesmom hrvatske književnosti srednjeg vijeka, tvrdeći da pokazuje "mogućnost estetičkih dosega naše srednjovjekovne sredine i medievističke književnosti". I drugi kritičari, poput Radoslava Katičića, Dragice Malić, i Hamma priklanjaju se ovom mišljenju, opisujući pjesmu kao primjer zahtjevne forme i autorskog umjeća, te kao "iznimno svjedočanstvo intimnog doživljaja jednog svijeta što tone u mrak, potirući znane kršćanske ideale". S druge strane, Mihovil Kombol tvrdi da su stihovi neskladni i loše prepisani, nazivajući pjesmu prozaičnom.[3]

Radoslav Katičić tvrdi da je pjesma imala znatan utjecaj na Miroslava Krležu i njegove Balade Petrice Kerempuha.[3]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori

Vanjske poveznice