Babelsberg: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština' |
m Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u '' |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://web.archive.org/web/20100122051518/http://www.potsdam.de/cms/ziel/35949/EN/ Babelsberg na www.potsdam.de] (njem.) | * [https://web.archive.org/web/20100122051518/http://www.potsdam.de/cms/ziel/35949/EN/ Babelsberg na www.potsdam.de] (njem.) | ||
* [http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10001007/34080/ Palača Babelsberg] (engl.) | * [http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10001007/34080/ Palača Babelsberg] (engl.) | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 04:51
| Palače i parkovi Potsdama i Berlina | |
|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: Svjetska baština – UNESCO | |
| Palače i parkovi Potsdama i Berlina | |
| Datoteka:Flag of Germany.svg | |
| Godina uvrštenja: | 1990. (14. zasjedanje) prošireno 1992. i 1999. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iv, |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/532 UNESCO |
Babelsberg je najveći dio grada Potsdama u pokrajini Brandenburg u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke Havel. Najpoznatiji je po slavnoj palači i parku Babelsberg koji su dio zaštićene UNESCO-ve svjetske baštine Palače i parkovi Potsdama i Berlina, ali i po studiju Babelsberg koji je povijesno središte njemačke filmske industrije, najstarijeg velikog filmskog studija u Europi.
God. 1833., Princ Wilim I. Hohenzollern je dobio od svog oca Fridrika Vilima III., pruskog kralja dozvolu za gradnju ljetne rezidencije za sebe i svoju ženu, Augustu Saxe-Weimar-Eisenach, i to n obronku brda Babelsberg koji gleda na rijeku Havel. Prve planove u neogotičkom stilu uradio je Karl Friedrich Schinkel, no oni nisu zadovoljili prinčeve ambiciozne želje, koji je u međuvremenu postao prijestolonasljednikom jer njegov stariji brat, pruski kralj Fridrik Vilim IV., nije imao djece. Proširene planove završio je Friedrich Ludwig Persius i izveo ih do 1849. god., a njegov park izveli su Peter Joseph Lenné i Hermann von Pückler-Muskau.
Babelsberg je postao njegovom rezidencijom kada je Vilim proglašen pruskim, ali i njemačkim kraljem. Ovdje je 23. rujna 1862. god., nakon privatnog razgovora s njemačkim premijerom, Bismarckom, odustao od abdikacije.
Studio Babelsberg je nadaleko poznat kao medijski centar i najstariji veliki filmski studio na svijetu. U Balbesbergu se nalazi i državni emiter RBB (Rundfunk Berlin-Brandenburg), sjedište Njemačkog medijskog arhiva, astrofizički institut Potsdam, dok se u obližnjem Neubabelsbergu nalazi Hasso Plattner institut za računalni programski inženjering.
Godine 1990., palača s parkom je, uz druge palače i parkove u Potsdamu upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Izvori
- Paul Sigel, Silke Dähmlow, Frank Seehausen und Lucas Elmenhorst, Architekturführer Potsdam - Architectural Guide, Dietrich Reimer Verlag, Berlin 2006, ISBN 3-496-01325-7.
Vanjske poveznice
- Babelsberg na www.potsdam.de (njem.)
- Palača Babelsberg (engl.)