Đurđevačka pukovnija: razlika između inačica
iz članaka Varaždinski generalat, Podravina, Sokolovac, Franjo Klein, Koloman Bedeković Komorski, Karl von Czapp, Prespa, Peteranec, Ivan Vilim Burić |
iz članka Bjelovar |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Đurđevačka pukovnija''' (Đurđevačka regimenta) je bila vojna postrojba i vojno-teritorijalna jedinica u [[Varaždinski generalat|Varaždinskom generalatu]]. | '''Đurđevačka pukovnija''' (Đurđevačka regimenta) je bila vojna postrojba i vojno-teritorijalna jedinica u [[Varaždinski generalat|Varaždinskom generalatu]]. | ||
U izvorima ju se poslije nalazi | U izvorima ju se poslije nalazi i pod imenom Varaždinsko-đurđevačka [[pukovnija]] ([[regimenta]]).<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/59807 Damjanović, Dragan. ''Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.)'', "Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", 17 (2009) , 1 (37); 64-77]</ref> | ||
== Općenito == | == Općenito == | ||
Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća [[Koprivnica]] prestaje biti dijelom [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]] (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se [[1745.]] utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Prvo je sjedište bio [[Đurđevac]], a poslije [[Bjelovar]]. U sastavnom dijelu bile su [[Sokolovačka satnija|Sokolovačka kumpanija]] odnosno satnija, Severinska kapetanija<ref>{{Citiranje weba|last=Künzl|first=Rudolf|date=Lipanj, 2008.|editor-last=Pleskalt|editor-first=Željko|title=Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije|url=https://www.dabj.hr/dok/Povijest_krizevacke_i_durdevacke_granicarske_pjesacke_pukovnije.pdf|url-status=live|access-date=11. siječnja 2026.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|page=117}}</ref>, Peteranečka satnija, | Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća [[Koprivnica]] prestaje biti dijelom [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]] (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se [[1745.]] utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Prvo je sjedište bio [[Đurđevac]], a poslije [[Bjelovar]]. Sami grad Bjelovar je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. | ||
U sastavnom dijelu bile su [[Sokolovačka satnija|Sokolovačka kumpanija]] odnosno satnija, Severinska kapetanija<ref>{{Citiranje weba|last=Künzl|first=Rudolf|date=Lipanj, 2008.|editor-last=Pleskalt|editor-first=Željko|title=Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije|url=https://www.dabj.hr/dok/Povijest_krizevacke_i_durdevacke_granicarske_pjesacke_pukovnije.pdf|url-status=live|access-date=11. siječnja 2026.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|page=117}}</ref>, Peteranečka satnija, | |||
U Bjelovaru je bila kuća prvog majora i kuća pobočnika na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|glavnom bjelovarskom trgu]], te zgrada zatvora Varaždinsko – đurđevačke pukovnije, koje je projektirao [[Franjo Klein]].<ref>https://www.bib.irb.hr/420302 Preuzeto 28. siječnja 2023.</ref> (vidi [[Bivši vojni objekti u Bjelovaru]]). | U Bjelovaru je bila kuća prvog majora i kuća pobočnika na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|glavnom bjelovarskom trgu]], te zgrada zatvora Varaždinsko – đurđevačke pukovnije, koje je projektirao [[Franjo Klein]].<ref>https://www.bib.irb.hr/420302 Preuzeto 28. siječnja 2023.</ref> (vidi [[Bivši vojni objekti u Bjelovaru]]). | ||
Posljednja izmjena od 19. veljača 2026. u 21:09
Đurđevačka pukovnija (Đurđevačka regimenta) je bila vojna postrojba i vojno-teritorijalna jedinica u Varaždinskom generalatu.
U izvorima ju se poslije nalazi i pod imenom Varaždinsko-đurđevačka pukovnija (regimenta).[1]
Općenito
Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća Koprivnica prestaje biti dijelom Slavonske vojne krajine (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se 1745. utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Prvo je sjedište bio Đurđevac, a poslije Bjelovar. Sami grad Bjelovar je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije.
U sastavnom dijelu bile su Sokolovačka kumpanija odnosno satnija, Severinska kapetanija[2], Peteranečka satnija,
U Bjelovaru je bila kuća prvog majora i kuća pobočnika na glavnom bjelovarskom trgu, te zgrada zatvora Varaždinsko – đurđevačke pukovnije, koje je projektirao Franjo Klein.[3] (vidi Bivši vojni objekti u Bjelovaru).
Časnikom pukovnije uz ostale bili su Ivan Kovačević,[4] Josip Miljanović[5], zatim Joseph von Czapp (otac vojskovođe Karla), [6] Ivan Vilim Burić[7] i drugi.
Sve do razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871. zadržao se je dvojni kulturni, gospodarski i društveni razvoj dviju Podravina – vojnokrajiške i civilne. Varaždinski generalat i Đurđevačka pukovnija ukinuti su zajedno s pripadajućim satnijama 1871. godine i pripojeni civilnom dijelu Hrvatske pod vlašću hrvatskog bana i sabora. Na području Đurđevačke i Križevačke pukovnije stvorena je potom Bjelovarska županija.
Izvori
- ↑ Damjanović, Dragan. Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.), "Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", 17 (2009) , 1 (37); 64-77
- ↑ • Nepoznat parametar:
editor-last
• Nepoznat parametar:editor-first
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb
• Parametarpagesnije dopušten u klasiweb - ↑ https://www.bib.irb.hr/420302 Preuzeto 28. siječnja 2023.
- ↑ Hrvatski leksikon, str. 632-633, Naklada leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.
- ↑ Hrvoje Petrić, Utjecaj rijeke na pogranična naselja. Primjer rijeke Drave u 18. i 19. stoljeću, Ekonomska i ekohistorija, Vol.1 No.1, srpanj 2005., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. listopada 2005.
- ↑ HR-DABJ-296 Matična knjiga rođenih župe Bjelovar za 1864. godinu
- ↑ Vladimir Brnardić. Ivan Vilim Burić (1792.-1858.). Hrvatski vojnik, preuzeto 2013-12-18