Predložak:Članak tjedna: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
|06='''Ivo Robić''' (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka, te ga od tad zovu Mister Morgen, a ona je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski glazbenik postigao.[[Ivo Robić|(opširnije u članku)]] | |06='''Ivo Robić''' (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru. Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka, te ga od tad zovu Mister Morgen, a ona je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki hrvatski glazbenik postigao.[[Ivo Robić|(opširnije u članku)]] | ||
|07='''Odbojka''' je šport koji osmislio [[William G. Morgan]] (1870. – 1942.), rođen u državi New Yorku. Igru je izvorno nazvao "mintonette". Godinu dana nakon što je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora tjelesnog odgoja. To mjesto mu je omogućilo izravan utjecaj na vježbe za rekreaciju te na razvoj športa. [[Odbojka|(opširnije u članku)]] | |07='''Odbojka''' je šport koji osmislio [[William G. Morgan]] (1870. – 1942.), rođen u državi New Yorku. Igru je izvorno nazvao "mintonette". Godinu dana nakon što je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora tjelesnog odgoja. To mjesto mu je omogućilo izravan utjecaj na vježbe za rekreaciju te na razvoj športa. [[Odbojka|(opširnije u članku)]] | ||
|08='''Balkanski pakt''' je bio vojno-politički savez koji je imao za cilj zadržati status quo na Balkanu nakon | |08='''Balkanski pakt''' je bio vojno-politički savez koji je imao za cilj zadržati ''status quo'' na Balkanu nakon Prvoga svjetskog rata. Ugovor je potpisan 9. veljače 1934. a zemlje članice su bile Kraljevina Jugoslavija, Grčka, Rumunjska i Turska. Stranke potpisnice suglasile su se okončati svoje međusobne teritorijalne zahtjeve nastale nakon prvog svjetskog rata. Ostale zemlje u regiji koje su odbile potpisati dokument bile su: Albanija, Bugarska, Italija, Mađarska i Sovjetski savez. Balkanski pakt je bio oblikovan da bi se međusobno jamčila sigurnost svojih granica samo u slučaju napada iz drugih balkanskih država.[[Balkanski pakt|(opširnije u članku)]] | ||
|09='''Velimir Perasović''' (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener. Bio je član KK Jugoplastike iz Splita. S Tonijem Kukočem i Dinom Rađom, uz trenera Božidara Maljkovića i ostale suigrače, osvojio je naslove Kupa europskih prvaka u sezonama 1988./89., 1989./90., 1990./91. te prvenstva države u iste tri sezone.[[Velimir Perasović|(opširnije u članku)]] | |09='''Velimir Perasović''' (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener. Bio je član KK Jugoplastike iz Splita. S Tonijem Kukočem i Dinom Rađom, uz trenera Božidara Maljkovića i ostale suigrače, osvojio je naslove Kupa europskih prvaka u sezonama 1988./89., 1989./90., 1990./91. te prvenstva države u iste tri sezone.[[Velimir Perasović|(opširnije u članku)]] | ||
|10='''Seljačka buna''' (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog feudalnog poretka negoli su ustrojili program po kojemu su planirali ukinuti vladavinu plemstva te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu, uspostavljanje seljačke vlade, koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.[[Seljačka buna|(opširnije u članku)]] | |10='''Seljačka buna''' (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat) je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog feudalnog poretka negoli su ustrojili program po kojemu su planirali ukinuti vladavinu plemstva te se boriti za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu, uspostavljanje seljačke vlade, koja će voditi skrb o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.[[Seljačka buna|(opširnije u članku)]] | ||
Posljednja izmjena od 18. veljača 2026. u 21:07
Don Dinko Vranković (Svirče, o. Hvar, 22. siječnja 1906. - 4. rujna 1970.), katolički svećenik, koji je u nekoliko navrata spasio svoje župljane, mještane Sućurja na Hvaru, od stradanja u Drugom svjetskom ratu. Rođen je u obitelji Ivana i Lukrecije (djev. Fredotović) Vranković, kao osmo od jedanaestoro njihove djece. Svijet je ugledao na blagdan svetoga Vincencija. Opširnije u članku