Konjic: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
inačica prije komesara
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Konjic'''--><!-- en:Konjic je dobar izvor za nadogradnju -->
{{infookvir naselje
{{Infookvir naselje
| ime = Konjic
| ime = Konjic
| ime_genitiv =  
| ime_genitiv =  
Redak 137: Redak 136:


}}
}}
'''Konjic''' je općina na krajnjem sjeveru planinske [[Hercegovina|Hercegovine]], u sreišnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u kotlini s obje strane rijeke [[Neretva|Neretve]] i oko ušća Neretvine pritoke [[Trešanica|Trešanice]]. Nalazi se u sastavu [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]].
 
'''Konjic''' je općine na krajnjem sjeveru planinske [[Hercegovina|Hercegovine]], u sreišnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u kotlini s obje strane rijeke [[Neretva|Neretve]] i oko ušća Neretvine pritoke [[Trešanica|Trešanice]]. Nalazi se u sastavu [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Redak 143: Redak 143:
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic}}
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic}}


=== Popisi 1971. – 1991. ===
=== Popisi 1971. - 1991. ===


{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
Redak 150: Redak 150:
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>   
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>   
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''  
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''  
|-
|-
|'''Muslimani'''  
|'''Muslimani'''  
|23.815 (54,27 %)  
|23.815 (54,27%)  
|22.826 (52,26 %)
|22.826 (52,26%)
|21.599 (52,83 %)
|21.599 (52,83%)
|-
|-
|'''Hrvati'''
|'''Hrvati'''
|11.513 (26,23 %)
|11.513 (26,23%)
|11.748 (26,89 %)
|11.748 (26,89%)
|12.034 (29,43 %)
|12.034 (29,43%)
|-
|-
|'''Srbi'''  
|'''Srbi'''  
|6620 (15,08 %)  
|6.620 (15,08%)  
|6518 (14,92 %)
|6.518 (14,92%)
|6669 (16,31 %)
|6.669 (16,31%)
|-
|-
|'''Jugoslaveni'''
|'''Jugoslaveni'''
|1358 (3,09 %)
|1.358 (3,09%)
|2051 (4,69 %)
|2.051 (4,69%)
|202 (0,49 %)
|202 (0,49%)
|-
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|'''ostali i nepoznato'''
|572 (1,30 %)
|572 (1,30%)
|534 (1,22 %)
|534 (1,22%)
|375 (0,91 %)
|375 (0,91%)
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''ukupno'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''ukupno'''
Redak 192: Redak 192:
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''  
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''  
  |-
  |-
|'''Muslimani'''  
|'''Muslimani'''  
|6697 (48,77 %)
|6.697 (48,77%)
|4947 (42,84 %)
|4.947 (42,84%)
|4316 (45,03 %)  
|4.316 (45,03%)  
|-
|-
|'''Hrvati'''
|'''Hrvati'''
|3036 (22,11 %)
|3.036 (22,11%)
|2566 (22,22 %)
|2.566 (22,22%)
|2925 (30,51 %)
|2.925 (30,51%)
|-
|-
|'''Srbi'''  
|'''Srbi'''  
|2536 (18,47 %)
|2.536 (18,47%)
|2116 (18,32 %)
|2.116 (18,32%)
|2000 (20,86 %)  
|2.000 (20,86%)  
|-
|-
|'''Jugoslaveni'''
|'''Jugoslaveni'''
|1195 (8,70 %)
|1.195 (8,70%)
|1755 (15,20 %)
|1.755 (15,20%)
|160 (1,66 %)
|160 (1,66%)
|-
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|'''ostali i nepoznato'''
|265 (1,93 %)
|265 (1,93%)
|161 (1,39 %)
|161 (1,39%)
|183 (1,90 %)
|183 (1,90%)
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''13.729'''
|'''13.729'''
|'''11.545'''
|'''11.545'''
|'''9584'''
|'''9.584'''
|}
|}


Redak 240: Redak 240:
|-
|-
|'''Bošnjaci'''
|'''Bošnjaci'''
|22.486 (89,41 %)
|22.486 (89,41%)
|-
|-
|'''Hrvati'''
|'''Hrvati'''
|1553 (6,18 %)  
|1.553 (6,18%)  
|-
|-
|'''Srbi'''
|'''Srbi'''
|355 (1,41 %)
|355 (1,41%)
|-
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|'''ostali i nepoznato'''
|754 (3,00 %)
|754 (3,00%)
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
Redak 259: Redak 259:
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Konjic – naseljeno mjesto'''
|colspan ="7" | '''Konjic - naseljeno mjesto'''
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
Redak 265: Redak 265:
|-
|-
|'''Bošnjaci'''
|'''Bošnjaci'''
|9475 (88,29 %)  
|9.475 (88,29%)  
|-
|-
|'''Hrvati'''
|'''Hrvati'''
|607 (5,66 %)  
|607 (5,66%)  
|-
|-
|'''Srbi'''
|'''Srbi'''
|195 (1,82 %)
|195 (1,82%)
|-
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|'''ostali i nepoznato'''
|455 (4,24 %)
|455 (4,24%)
|-
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
Redak 559: Redak 559:


== Povijest ==
== Povijest ==
Na području Konjica preklapale su se zemlje [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Kosača]]. Osim njih živ je bio utjecaj vlastelinskih rodova [[Purčići|Purčića]], [[Sankovići|Sankovića]] i [[Obrinovići|Obrinovića]], koji su bili nasljedni članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća srednjovjekovne Bosne, najvišeg tijela vlasti u državi. Bili su i gospodari feudalnih oblasti i neposredni vazali vladara. Vlastela su bili i [[Čemerovići]] i [[Paštrovići (plemstvo)|Paštrovići]] koji su ostavili traga u Donjem Selu, Lisičićima, Bukovici (Goranima) i Glavatičevu.<ref name=kons>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3056 PONS] ''Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine'' (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref> [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II.]], ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan [[Franjevački samostan i crkva iz 14. stoljeća u Konjicu|franjevački samostan u Konjicu]]. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice.  
Na području Konjica preklapale su se zemlje [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Kosača]]. Osim njih živ je bio utjecaj vlastelinskih rodova [[Purčići|Purčića]], [[Sankovići|Sankovića]] i [[Obrinovići|Obrinovića]], koji su bili nasljedni članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća srednjovjekovne Bosne, najvišeg tijela vlasti u državi. Bili su i gospodari feudalnih oblasti i neposredni vazali vladara. Vlastela su bili i [[Čemerovići]] i [[Paštrovići (plemstvo)|Paštrovići]] koji su ostavili traga u Donjem Selu, Lisičićima, Bukovici (Goranima) i Glavatičevu.<ref name=kons>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3056 PONS] ''Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine'' (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref> [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II.]], ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan [[franjevački samostan u Konjicu]]. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice.  
Osmanlije su ovaj kraj osvojile u pohodu ljeta 1463. kad je osmansku vojsku vodio [[Mahmut-paša Anđelović]], kad su osvojene ''bosanska Neretva'' i ''humska Neretva'' i [[Komska župa]]. Humski Hrvati hercega Stjepana malo zatim iste godine u pohodu od srpnja do rujna oslobodili su ''humsku Neretvu'' osim grada [[Borovac (grad)|Borovca]] te zapadni dio ''bosanske Neretve''. Osmanska stalna vlast je od sredine 1465. kad je bosanski sandžak-beg [[Isa-beg Ishaković]] upao u hercegovu zemlju.<ref name=kons/>
Osmanlije su ovaj kraj osvojile u pohodu ljeta 1463. kad je osmansku vojsku vodio [[Mahmut-paša Anđelović]], kad su osvojene ''bosanska Neretva'' i ''humska Neretva'' i [[Komska župa]]. Humski Hrvati hercega Stjepana malo zatim iste godine u pohodu od srpnja do rujna oslobodili su ''humsku Neretvu'' osim grada [[Borovac (grad)|Borovca]] te zapadni dio ''bosanske Neretve''. Osmanska stalna vlast je od sredine 1465. kad je bosanski sandžak-beg [[Isa-beg Ishaković]] upao u hercegovu zemlju.<ref name=kons/>
Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. Iz osmanskih vremena ostao je naziv za hrvatski graditeljski slog kod ovdašnjih muslimana. Za kuću kažu da je podignuta po "arvackom tarsu" (načinu) kad joj je povrh velikoga krova mali krović. Do relativno nedavna u postojale su dvije takve kuće u Konjicu.
Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. <ref name="Braniteljski"/>
1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata.
Iz osmanskih vremena ostao je naziv za hrvatski graditeljski slog kod ovdašnjih muslimana. Za kuću kažu da je podignuta po "arvackom tarsu" (načinu) kad joj je povrh velikoga krova mali krović. Do relativno nedavna u postojale su dvije takve kuće u Konjicu.
1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. [[Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu]] bio je postao zloglasan po uvjetima. <ref name="Braniteljski">[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/za-ratne-zlocine-tzv-armije-nitko-ne-odgovara Braniteljski portal] [http://www.croportal.ba/vijesti/bih/23731-za-ratne-zloine-tzv-armije-nitko-ne-odgovara-intezivno-se-uhiuju-hrvatski-branitelji-s-ciljem-stvaranja-lane-povijesti Croportal.ba] ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)</ref>


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
Redak 591: Redak 592:
* [[Mensur Cakić]], viceprvak svijeta u karateu
* [[Mensur Cakić]], viceprvak svijeta u karateu
* [[Nermin Nikšić]], političar, predsjednik Vlade FBiH
* [[Nermin Nikšić]], političar, predsjednik Vlade FBiH
* [[Dragan Stojković Bosanac]], bosanski glazbenik i virtuoz
* [[Dragan Stojković - Bosanac]], bosanski glazbenik i virtuoz
* s. [[Laurencija Ćurić]], franjevka Krista Kralja, uznica jugokomunističkog režima
* s. [[Laurencija Ćurić]], franjevka Krista Kralja, uznica jugokomunističkog režima
|}
|}
Redak 608: Redak 609:
* [[FK Igman Konjic]]
* [[FK Igman Konjic]]
* [[RK Igman Konjic]]
* [[RK Igman Konjic]]
*
* [[Košarkaški klub Neretvica]]
* [[Košarkaški klub Konjic]]
* [[Košarkaški klub Konjic]]
* [[Karate klub Bošnjak]]
* [[Karate klub Bošnjak]]
* [[ŽRK Konjic]]
* [[ŽRK Konjic]]
*Ženski košarkaški klub Konjic
* Udruženje građana "Organizacija sportskih ribolovaca" Konjic
* Udruženje građana "Organizacija sportskih ribolovaca" Konjic


Redak 624: Redak 624:


* [http://www.konjic.ba Službena stranica]
* [http://www.konjic.ba Službena stranica]
* [https://kamenjar.com/popis-ratnih-zlocina-osumnjicenih-zlocinaca-tzv-armije-bih-nad-hrvatima-konjica-jablanice-koji-nikad-nisu-procesuirani/ Kamenjar.com] POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI


{{BiH}}
{{BiH}}
Redak 630: Redak 631:


[[Kategorija:Konjic| ]]
[[Kategorija:Konjic| ]]
[[Kategorija:Hercegovina]]

Inačica od 18. veljača 2026. u 03:09

Konjic
Konjic
Konjic
Konjic
Grb
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Osnovan 1382.
Vlast
 - Načelnik Emir Bubalo (SDA)
Površina
 - Općina 1.169 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 25.148
 - Naseljeno mjesto 10.732
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88400
Pozivni broj (+387) 036
Službena stranica www.konjic.ba
Zemljovid
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini

Konjic je općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u sreišnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic

Popisi 1971. - 1991.

Stanovništvo općine Konjic
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Muslimani 23.815 (54,27%) 22.826 (52,26%) 21.599 (52,83%)
Hrvati 11.513 (26,23%) 11.748 (26,89%) 12.034 (29,43%)
Srbi 6.620 (15,08%) 6.518 (14,92%) 6.669 (16,31%)
Jugoslaveni 1.358 (3,09%) 2.051 (4,69%) 202 (0,49%)
ostali i nepoznato 572 (1,30%) 534 (1,22%) 375 (0,91%)
ukupno 43.878 43.677 40.879

Konjic (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Konjic
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 6.697 (48,77%) 4.947 (42,84%) 4.316 (45,03%)
Hrvati 3.036 (22,11%) 2.566 (22,22%) 2.925 (30,51%)
Srbi 2.536 (18,47%) 2.116 (18,32%) 2.000 (20,86%)
Jugoslaveni 1.195 (8,70%) 1.755 (15,20%) 160 (1,66%)
ostali i nepoznato 265 (1,93%) 161 (1,39%) 183 (1,90%)
ukupno 13.729 11.545 9.584

Popis 2013.

Stanovništvo općine Konjic
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 22.486 (89,41%)
Hrvati 1.553 (6,18%)
Srbi 355 (1,41%)
ostali i nepoznato 754 (3,00%)
ukupno 25.148
Konjic - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 9.475 (88,29%)
Hrvati 607 (5,66%)
Srbi 195 (1,82%)
ostali i nepoznato 455 (4,24%)
ukupno 10.732

Naseljena mjesta

Općinu Konjic sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Argud, Bale, Bare, Barmiš, Bijela, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brda, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Česim, Čestaljevo, Čičevo, Čuhovići, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dramiševo, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Gapići, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Gvozno, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Hotovlje, Idbar, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Kale, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljusići, Ljuta, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Obrenovac, Obri, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Podhum, Podorašac, Pokojište, Polje, Polje Bijela, Požetva, Prevlje, Radešine, Rajac, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strgonice, Studenčica, Sultići, Susječno, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Vrhovina, Zaborani, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zelomići i Zukići.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Konjic ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Brda, Čestaljevo, Gapići, Gvozno, Hotovlje, Luko, Ljusići, Ljuta, Polje, Rajac, Susječno, Trešnjevica, Vrhovina i Zelomići ranije su pripadala općini Kalinovik koja je ušla u sastav Republike Srpske, a naseljena mjesta Dramiševo, Seljani i Zaborani pripadala su općini Nevesinje u čiji je sastav ušlo naseljeno mjesto Česim koje je pripadalo općini Konjic.

Popis katolika u kapelaniji Konjic-Zaslivlje 1838.

Fra Mijo Kobačić napravio je popis svojih župljana 1838., kad je kapelanija proglašena samostalnom.

Katoličko stanovništvo kapelanije Konjic-Zaslivlje 1838.
naselje broj kuća stanovništvo
Biela 6 35
Cagare 4 16
Čelebići 2 12
Doljnje Selo 4 19
Glogošica 4 22
Jošanica 2 21
Konjic 5 28
Kuti 3 34
Lončari 3 19
Madeškovići 5 32
Omolje 4 35
Oraovica 4 20
Oskoruša 1 7
Ovčari 3 8
Prevje 1 7
Repovica 4 41
Spiljani 4 29
Stan 3 21
Turija 8 73
Zabrđe 7 63
Zaslivlje 19 112
ukupno 99 657

Povijest

Na području Konjica preklapale su se zemlje Kotromanića i Kosača. Osim njih živ je bio utjecaj vlastelinskih rodova Purčića, Sankovića i Obrinovića, koji su bili nasljedni članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća srednjovjekovne Bosne, najvišeg tijela vlasti u državi. Bili su i gospodari feudalnih oblasti i neposredni vazali vladara. Vlastela su bili i Čemerovići i Paštrovići koji su ostavili traga u Donjem Selu, Lisičićima, Bukovici (Goranima) i Glavatičevu.[3] Stjepan II., ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan franjevački samostan u Konjicu. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice. Osmanlije su ovaj kraj osvojile u pohodu ljeta 1463. kad je osmansku vojsku vodio Mahmut-paša Anđelović, kad su osvojene bosanska Neretva i humska Neretva i Komska župa. Humski Hrvati hercega Stjepana malo zatim iste godine u pohodu od srpnja do rujna oslobodili su humsku Neretvu osim grada Borovca te zapadni dio bosanske Neretve. Osmanska stalna vlast je od sredine 1465. kad je bosanski sandžak-beg Isa-beg Ishaković upao u hercegovu zemlju.[3] Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. [4] Iz osmanskih vremena ostao je naziv za hrvatski graditeljski slog kod ovdašnjih muslimana. Za kuću kažu da je podignuta po "arvackom tarsu" (načinu) kad joj je povrh velikoga krova mali krović. Do relativno nedavna u postojale su dvije takve kuće u Konjicu. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata. Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bio je postao zloglasan po uvjetima. [4]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Džamija u Konjicu

Šport

Izvori

  1. ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. travnja 2019.
  3. ↑ 3,0 3,1 PONS Nekropola sa stećcima u Glavatičevu, lokalitet Gajine (pristupljeno 15. veljače 2020.)
  4. ↑ 4,0 4,1 Braniteljski portal Croportal.ba ZA RATNE ZLOČINE TZV ARMIJE NITKO NE ODGOVARA Intezivno se uhićuju hrvatski branitelji s ciljem stvaranja LAŽNE POVIJESTI. Iz knjige Ivice Mlivončića Zločin s pečatom. 18. lipnja 2015. (pristupljeno 3. siječnja 2019.)

Vanjske poveznice

Predložak:Commons

  • Službena stranica
  • Kamenjar.com POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI
v •  • u
Zastava Bosne i Hercegovine Upravna podjela Bosne i Hercegovine
v •  • u
Entiteti Bosne i Hercegovine
v •  • u
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
v •  • u
Distrikti Bosne i Hercegovine
v •  • u
Gradovi Bosne i Hercegovine
v •  • u
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo • Kupres • Livno • Lukavac • Maglaj • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Stari Grad, Sarajevo • Stolac • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Žepče
Republika Srpska
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje
v •  • u
Hercegovina
Središte HercegovineKarta Hercegovine
Sjeverna Hercegovina
Zapadna Hercegovina
Istočna Hercegovina
Bileća  · Gacko  · Ljubinje  · Nevesinje  · Ravno  · Stolac  · Trebinje
Južna Hercegovina
v •  • u
Naseljena mjesta općine Konjic
Argud • Bale • Bare • Barmiš • Bijela • Bjelovčina • Blace • Blučići • Borci • Boždarevići • Bradina • Brda • Brđani • Budišnja Ravan • Bukovica • Bukovlje • Bulatovići • Bušćak • Buturović Polje • Cerići • Crni Vrh • Čelebići • Čelina • Česim • Čestaljevo • Čičevo • Čuhovići • Dobričevići • Dolovi • Doljani • Donja Vratna Gora • Donje Selo • Donje Višnjevice • Donji Čažanj • Donji Gradac • Donji Nevizdraci • Donji Prijeslop • Došćica • Dramiševo • Dubočani • Dubravice • Dudle • Dužani • Džajići • Džanići • Džepi • Falanovo Brdo • Gakići • Galjevo • Gapići • Glavatičevo • Gobelovina • Gorani • Goransko Polje • Gorica • Gornja Vratna Gora • Gornje Višnjevice • Gornji Čažanj • Gornji Gradac • Gornji Nevizdraci • Gostovići • Grabovci • Gradeljina • Grušča • Gvozno • Hasanovići • Herići • Homatlije • Homolje • Hondići • Hotovlje • Idbar • Jasenik • Javorik • Jezero • Ježeprosina • Jošanica • Kale • Kanjina • Kašići • Konjic • Kostajnica • Koto • Krajkovići • Kralupi • Krtići • Krupac • Krušćica • Kula • Lađanica • Lisičići • Lokva • Luka • Luko • Lukomir • Lukšije • Ljesovina • Ljubuča • Ljusići • Ljuta • Ljuta • Mladeškovići • Mokro • Mrkosovice • Obrenovac • Obri • Odžaci • Orahovica • Orlište • Oteležani • Ovčari • Pačerani • Parsovići • Plavuzi • Podhum • Podorašac • Pokojište • Polje • Polje Bijela • Požetva • Prevlje • Radešine • Rajac • Raotići • Rasvar • Razići • Redžići • Repovci • Repovica • Ribari • Ribići • Seljani • Seljani • Seonica • Sitnik • Slavkovići • Solakova Kula • Sopot • Spiljani • Stojkovići • Strgonice • Studenčica • Sultići • Susječno • Svijenča • Šunji • Tinje • Tovarnica • Treboje • Trešnjevica • Trešnjevica • Trusina • Tuhobići • Turija • Ugošće • Veluša • Vinište • Vrbljani • Vrci • Vrdolje • Vrhovina • Zaborani • Zabrđani • Zabrđe • Zagorice • Zaslivlje • Zelomići • Zukići
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Konjic&oldid=649153"