Meksička kuhinja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 15: Redak 15:
Upotreba uobičajenoga kukuruznoga brašna u [[recept]]ima za jela meksičke kuhinje, neće dati karakteristične okuse meksičke kuhinje. Danas se tortilje na sjeveru Meksika, spremaju od pšeničnoga brašna ([[španjolski|špa]]. tortilla de harina), jer tamo kukuruz slabije uspijeva, a na jugu od kukuruznoga brašna (špa. tortilla de masa).
Upotreba uobičajenoga kukuruznoga brašna u [[recept]]ima za jela meksičke kuhinje, neće dati karakteristične okuse meksičke kuhinje. Danas se tortilje na sjeveru Meksika, spremaju od pšeničnoga brašna ([[španjolski|špa]]. tortilla de harina), jer tamo kukuruz slabije uspijeva, a na jugu od kukuruznoga brašna (špa. tortilla de masa).


Osnovom meksičke kuhinje postale su namirnice koje su donijeli konkvistadori ([[riža]], [[govedina]], [[svinjetina]], [[piletina]], [[vino]], [[češnjak]] i [[luk]]) u kombinaciji s autohtonim namirnicama poput: [[kukuruz]]a, [[čokolada|čokolade]], [[rajčica]], [[vanilija|vanilije]], [[avokado|avokada]], [[guava|guave]], [[papaja|papaje]], [[ananas]]a, [[čili]]ja, [[grah]]a, [[tikva|tikve]], [[batat]]a, [[kikiriki]]ja, [[puran|purice]] i različitih vrsta [[ribe]].<ref>http://www.crochef.com/index.php?page=article&id=49 Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref> Meksička je [[hrana]] poznata po raznolikim [[okus]]ima, intenzitetu, te bogatstvu [[začin]]a<ref>http://www.zanimljivosti.hr/meksicka-hrana-i-kuhinja/48/ Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref>.
Osnovom meksičke kuhinje postale su namirnice koje su donijeli konkvistadori ([[riža]], [[govedina]], [[svinjetina]], [[piletina]], [[vino]], [[češnjak]] i [[luk]]) u kombinaciji s autohtonim namirnicama poput: [[kukuruz]]a, [[čokolada|čokolade]], [[rajčica]], [[vanilija|vanilije]], [[avokado|avokada]], [[guava|guave]], [[papaja|papaje]], [[ananas]]a, [[čili]]ja, [[grah]]a, [[tikva|tikve]], [[batat]]a, [[kikiriki]]ja<ref name=crochef/>, [[kukamelon]]a<ref name=dalmatinski>N.M.: [https://dalmatinskiportal.hr/gastro/minijaturne--lubenice--kukameloni/126533 '' Minijaturne 'lubenice' - kukameloni '']. Dalmatinski portal. 6. ožujka 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>, [[puran|purice]] i različitih vrsta [[ribe]].<ref name=crochef>http://www.crochef.com/index.php?page=article&id=49 Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref> Meksička je [[hrana]] poznata po raznolikim [[okus]]ima, intenzitetu, te bogatstvu [[začin]]a<ref>http://www.zanimljivosti.hr/meksicka-hrana-i-kuhinja/48/ Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref>.


Meksička kuhinja upisana je u [[UNESCO]]-vu [[Nematerijalna svjetska baština|Nematerijalnu svjetsku baštinu]].
Meksička kuhinja upisana je u [[UNESCO]]-vu [[Nematerijalna svjetska baština|Nematerijalnu svjetsku baštinu]].

Posljednja izmjena od 15. veljača 2026. u 22:13

Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka, na primjeru Michoacána
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka, na primjeru Michoacána
Datoteka:Flag of Mexico.svg Meksiko
Regija: Srednja Amerika
Godina upisa: 2010.
ID: 00400
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Meksička kuhinja i kuhinja okolnih područja, kombinira tradicije autohtonih Indijanaca i utjecaje španjolskih konkvistadora. Ona se temelji uglavnom na kukuruzu i mahunarkama (oko 20 različitih vrsta graha) i različitih vrsta čili papričica.

Osnovne sirovine u pripremi mnogih jela dobivene su mljevenjem zrna kukuruza. Tradicionalno su meksički Indijanci natapali kukuruza u lužini od pepela. Kroz ovaj proces nekoliko važnih aminokiselina, pogotovo niacin postaju lakše probavljive. Kukuruz ovim procesom dobiva nutritivnu vrijednost i prepoznatljiv okus, od kojeg se rade tortilje i sl.

Upotreba uobičajenoga kukuruznoga brašna u receptima za jela meksičke kuhinje, neće dati karakteristične okuse meksičke kuhinje. Danas se tortilje na sjeveru Meksika, spremaju od pšeničnoga brašna (špa. tortilla de harina), jer tamo kukuruz slabije uspijeva, a na jugu od kukuruznoga brašna (špa. tortilla de masa).

Osnovom meksičke kuhinje postale su namirnice koje su donijeli konkvistadori (riža, govedina, svinjetina, piletina, vino, češnjak i luk) u kombinaciji s autohtonim namirnicama poput: kukuruza, čokolade, rajčica, vanilije, avokada, guave, papaje, ananasa, čilija, graha, tikve, batata, kikirikija[1], kukamelona[2], purice i različitih vrsta ribe.[1] Meksička je hrana poznata po raznolikim okusima, intenzitetu, te bogatstvu začina[3].

Meksička kuhinja upisana je u UNESCO-vu Nematerijalnu svjetsku baštinu.

Jela meksičke kuhinje

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 http://www.crochef.com/index.php?page=article&id=49 Preuzeto 5. lipnja 2013.
  2. ↑ N.M.: Minijaturne 'lubenice' - kukameloni . Dalmatinski portal. 6. ožujka 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
  3. ↑ http://www.zanimljivosti.hr/meksicka-hrana-i-kuhinja/48/ Preuzeto 5. lipnja 2013.
v •  • u
Svjetska baština u Meksiku
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Meksička_kuhinja&oldid=648798"