Križ na Kruščiku: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
}} | }} | ||
'''Križ''' na brdu Kruščiku, kod sela [[Čajdraš]]a kod [[Zenica|Zenice]].<ref name=KTA>kta: [https://www.ktabkbih.net/hr/najave/kardinal-pulji-slavi-misu-na-brdu-krusik-kod-zenice/38450 ''Kardinal Puljić slavi Misu na brdu Kruščik kod Zenice '']. KTABKBIH. 13. srpnja 2013. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref> | '''Križ''' na brdu Kruščiku, kod sela [[Čajdraš]]a ([[Donji Čajdraš]]) kod [[Zenica|Zenice]].<ref name=KTA>kta: [https://www.ktabkbih.net/hr/najave/kardinal-pulji-slavi-misu-na-brdu-krusik-kod-zenice/38450 ''Kardinal Puljić slavi Misu na brdu Kruščik kod Zenice '']. KTABKBIH. 13. srpnja 2013. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
[[Križ (razdvojba)|Križ]] je podiglo hrvatsko pleme Štrbac koje je početkom 19. stoljeća bježeći iz livanjskog kraja pred Osmanlijama doselilo na [[Kruščik]] te na njemu dalo podići križ. Točan nadnevak prvog podizanja križa nije poznat, niti je sačuvan u usmenoj memoriji. Pisani tragovi iz pismohrane gučogorskog [[Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori|franjevačkog samostana]] izgorili su u Drugome svjetskom ratu. Jedini trag o starosti je zapis je iz župnih knjiga zeničke župe sv. Josipa, iz kojih se vidi da se na Kruščiku slavilo sv. mise još od 1939. zadnju subotu u srpnju. U doba jugokomunizma bilo je nepodobno ondje slaviti misu. Vjernici su ipak potajice utorkom hodočastili na mjestu križa. 1977. godine ovo je područje pripalo novoosnovanoj župi Presveta Srca Isusova u Čajdrašu. Malo prije izbivanja velikosrpske agresije na BiH, stari je drveni križ nadomješten betonskim ograđen bijelom kovanom ogradom. Tijekom rata, ovaj je predio nadzirala muslimanska vojska, t.zv. [[Armija BiH]]. Na nevolju, u blizini je bio tabor postrojbe muslimanskih ekstremista koji su zlostavljali mjesne katolike zbog čega su mnogi otišli. Za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče|velikobošnjačke agresije]] na Hrvate Srednje Bosne, 27. lipnja 1993. nepoznati su počinitelji srušili zavjetni križ i srušili ogradu. [[kršćanstvo u 2003.|2003.]] godine hrvatska obitelj Štrbac je napravila novi križ od [[kulir]]a visok gotovo 3 metra. Oko križa je postavljena je nova ograda koja je bila srušena zajedno s križem. | [[Križ (razdvojba)|Križ]] je podiglo hrvatsko pleme Štrbac koje je početkom 19. stoljeća bježeći iz livanjskog kraja pred Osmanlijama doselilo na [[Kruščik]] te na njemu dalo podići križ. Točan nadnevak prvog podizanja križa nije poznat, niti je sačuvan u usmenoj memoriji. Pisani tragovi iz pismohrane gučogorskog [[Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori|franjevačkog samostana]] izgorili su u Drugome svjetskom ratu. Jedini trag o starosti je zapis je iz župnih knjiga zeničke župe sv. Josipa, iz kojih se vidi da se na Kruščiku slavilo sv. mise još od 1939. zadnju subotu u srpnju. U doba jugokomunizma bilo je nepodobno ondje slaviti misu. Vjernici su ipak potajice utorkom hodočastili na mjestu križa. 1977. godine ovo je područje pripalo novoosnovanoj župi Presveta Srca Isusova u Čajdrašu. Malo prije izbivanja velikosrpske agresije na BiH, stari je drveni križ nadomješten betonskim ograđen bijelom kovanom ogradom. Tijekom rata, ovaj je predio nadzirala muslimanska vojska, t.zv. [[Armija BiH]]. Na nevolju, u blizini je bio tabor postrojbe muslimanskih ekstremista koji su zlostavljali mjesne katolike zbog čega su mnogi otišli. Za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče|velikobošnjačke agresije]] na Hrvate Srednje Bosne, 27. lipnja 1993. nepoznati su počinitelji srušili zavjetni križ i srušili ogradu. Župnik Božo Markotić čuo je tad u daljini tup udarac. Na svoj rizik su dvojica župljana Milan i Marijan Štrbac pošli do križa, uzeli [[moći]] i odnijeli ih župniku. [[kršćanstvo u 2003.|2003.]] godine hrvatska obitelj Štrbac je napravila novi križ od [[kulir]]a visok gotovo 3 metra. Oko križa je postavljena je nova ograda koja je bila srušena zajedno s križem. Kardinal Puljić je blagoslovio križ i u njega ugradio moći sv. Ante. 13. srpnja 2013. nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal [[Vinko Puljić]] slavio je svetu misu na Kruščiku povodom 10. obljetnice ponovna podizanja križa. Tom prigodom kardinalu je uručen grb plemena Štrbac.<ref name=KTA/><ref>Dragan Vidović: [https://web.archive.org/web/20190918045058/https://www.kockice.ba/zenicke-zupe/kardinal-puljic-posvetio-kriz-sv-ante-na-brdu-kruscik-u-cajdrasu/ ''Kardinal Puljić posvetio križ Sv. Ante na brdu Kruščik u Čajdrašu '']. Kockice.ba. 24. siječnja 2014. Arhivirano 18. rujna 2019. Pristupljeno 12. veljače 2026.</ref> | ||
== Izvori, referencije i bilješke == | == Izvori, referencije i bilješke == | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[https://www.youtube.com/watch?v=PGZmkQz3CS4 ''Kruščik kod Čajdraša''], kanal Kockice TV na YouTubeu | *[https://www.youtube.com/watch?v=PGZmkQz3CS4 ''Kruščik kod Čajdraša''], kanal Kockice TV na YouTubeu. 9.ožujka 2020. | ||
[[Kategorija:Križevi (građevine)]] | [[Kategorija:Križevi (građevine)]] | ||
[[Kategorija:Zenica]] | [[Kategorija:Zenica]] | ||
Posljednja izmjena od 12. veljača 2026. u 02:09
|
Križ na Kruščiku
| |
|---|---|
| Lokacija | brdo Kruščik kraj Čajdraša, Zenica |
| Koordinate | 44°10′36″N 17°51′36″E / 44.17671°N 17.8599°E |
| Godina završetka | prije 1939. |
| Renoviran | 2003. |
| Srušen | 27. lipnja 1993. |
| Religija | kršćanstvo |
| Materijal | kulir |
| Dimenzije | visina 3 m |
Križ na brdu Kruščiku, kod sela Čajdraša (Donji Čajdraš) kod Zenice.[1]
Povijest
Križ je podiglo hrvatsko pleme Štrbac koje je početkom 19. stoljeća bježeći iz livanjskog kraja pred Osmanlijama doselilo na Kruščik te na njemu dalo podići križ. Točan nadnevak prvog podizanja križa nije poznat, niti je sačuvan u usmenoj memoriji. Pisani tragovi iz pismohrane gučogorskog franjevačkog samostana izgorili su u Drugome svjetskom ratu. Jedini trag o starosti je zapis je iz župnih knjiga zeničke župe sv. Josipa, iz kojih se vidi da se na Kruščiku slavilo sv. mise još od 1939. zadnju subotu u srpnju. U doba jugokomunizma bilo je nepodobno ondje slaviti misu. Vjernici su ipak potajice utorkom hodočastili na mjestu križa. 1977. godine ovo je područje pripalo novoosnovanoj župi Presveta Srca Isusova u Čajdrašu. Malo prije izbivanja velikosrpske agresije na BiH, stari je drveni križ nadomješten betonskim ograđen bijelom kovanom ogradom. Tijekom rata, ovaj je predio nadzirala muslimanska vojska, t.zv. Armija BiH. Na nevolju, u blizini je bio tabor postrojbe muslimanskih ekstremista koji su zlostavljali mjesne katolike zbog čega su mnogi otišli. Za vrijeme velikobošnjačke agresije na Hrvate Srednje Bosne, 27. lipnja 1993. nepoznati su počinitelji srušili zavjetni križ i srušili ogradu. Župnik Božo Markotić čuo je tad u daljini tup udarac. Na svoj rizik su dvojica župljana Milan i Marijan Štrbac pošli do križa, uzeli moći i odnijeli ih župniku. 2003. godine hrvatska obitelj Štrbac je napravila novi križ od kulira visok gotovo 3 metra. Oko križa je postavljena je nova ograda koja je bila srušena zajedno s križem. Kardinal Puljić je blagoslovio križ i u njega ugradio moći sv. Ante. 13. srpnja 2013. nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić slavio je svetu misu na Kruščiku povodom 10. obljetnice ponovna podizanja križa. Tom prigodom kardinalu je uručen grb plemena Štrbac.[1][2]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 kta: Kardinal Puljić slavi Misu na brdu Kruščik kod Zenice . KTABKBIH. 13. srpnja 2013. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
- ↑ Dragan Vidović: Kardinal Puljić posvetio križ Sv. Ante na brdu Kruščik u Čajdrašu . Kockice.ba. 24. siječnja 2014. Arhivirano 18. rujna 2019. Pristupljeno 12. veljače 2026.
Vanjske poveznice
- Kruščik kod Čajdraša, kanal Kockice TV na YouTubeu. 9.ožujka 2020.