Vladimir Paar: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Znanstvenik | |||
| ime = Vladimir Paar | | ime = Vladimir Paar | ||
| slika = | | slika = | ||
| slika_širina = | | slika_širina = | ||
| naslov = Vladimir Paar | | naslov = Vladimir Paar | ||
| datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[1942.]] | | datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[fizika u 1942.|1942.]] | ||
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | ||
| datum_smrti = | | datum_smrti = | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
}} | }} | ||
'''Vladimir Paar''' ([[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1942.]]),<ref name="cudaprirode.com">[http://cudaprirode.com/portal/bphr/7062-fiziar-vladimir-paar-u-svlaionici-roberta-knjaza-kumici-na-placu-objanjavao-genom ''Fizičar Vladimir Paar u Svlačionici Roberta Knjaza 'kumici na placu' objašnjavao genom''], cudaprirode.com, 22. ožujka 2014., pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> redoviti | '''Vladimir Paar''' ([[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1942.]]),<ref name="cudaprirode.com">[http://cudaprirode.com/portal/bphr/7062-fiziar-vladimir-paar-u-svlaionici-roberta-knjaza-kumici-na-placu-objanjavao-genom ''Fizičar Vladimir Paar u Svlačionici Roberta Knjaza 'kumici na placu' objašnjavao genom''], cudaprirode.com, 22. ožujka 2014., pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> hrvatski [[Dodatak:Popis poznatih hrvatskih fizičara|fizičar]], redoviti [[profesor]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]] i [[akademik]] [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga,<ref name="kongresrijeka">[http://kongresrijeka2015.hdmblm.hr/images/prosli_simpoziji/6_kongres_Supetar_2009/6_kongres_Konacni_program.pdf ''6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem. Supetar Brač 30. rujna – 4. listopada 2009.''], str. 9.-10.</ref> te niza udžbenika i gimnazijskog programa [[fizika|fizike]]. Među njegovim znanstvenim radovima je više od 100 znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).<ref name="kongresrijeka"/><ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1082&podaci=biografija Vladimir Paar - Biografija], Tko je tko u hrvatskoj znanosti, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 61: | Redak 61: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Paar, Vladimir}} | {{GLAVNIRASPORED:Paar, Vladimir}} | ||
[[Kategorija:Životopisi, Samobor]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski fizičari]] | [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | ||
[[Kategorija:Akademici HAZU]] | [[Kategorija:Akademici HAZU]] | ||
Posljednja izmjena od 7. veljača 2026. u 04:23
| Vladimir Paar | |
| Rođenje | 11. svibnja 1942. Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Prebivalište | Samobor |
| Državljanstvo | hrvatsko |
| Polje | fizika |
| Institucija | PMF u Zagrebu |
Vladimir Paar (Zagreb, 11. svibnja 1942.),[1] hrvatski fizičar, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga,[2] te niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike. Među njegovim znanstvenim radovima je više od 100 znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).[2][3]
Životopis
Vladimir Paar rođen je u Zagrebu 1942. godine u obitelji Vladimira i Elvire Paar.[1] Teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu, s temom iz teorijske fizike elementarnih čestica, diplomirao je 1965. godine. Magistrirao je 1969. godine a doktorirao je 1971. godine s temom iz teorijske nuklearne fizike. Od 1966. do 1975. godine bio je asistent i znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, a 1976. godine prešao je na Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. 1980. godine izabran za redovitoga profesora. 1988. godine izabran je za člana suradnika a 1992. godine za redovitoga člana HAZU.
Znanstvena djelatnost
Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveučilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Yale itd.) Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika: deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, računalni modeli dinamičkih sustava, računalni modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u kemiji, zemljopisu i biologiji, bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, primjene računalnih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu u dijelu genomske šifre izvan gena, principi obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja.
Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj. Osudio je postupak militantnih ljevičara s rimskog sveučilišta La Sapienze zbog čijeg je ispada, temeljenog na njihovom neznanju fizike i stereotipima o katoličkoj Crkvi, odgođen posjet pape Benedikta XVI. tom sveučilištu.[4]
Proturječnosti
Zadnjih je godina u javnosti često kritički istupao prema raširenom vjerovanju i znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju na opasnost od globalnog zatopljenja[5]. U javnim istupima se često osvrtao i na moguće prijetnje novog ledenog doba[6]. Početkom 2010., Dejan Vinković, astrofizičar sa splitskog PMF-a iznio je kritike na navedene interpretacije o dolazećem ledenom dobu, a kasnije i Zvonimir Katušin, klimatolog s Državnog hidrometeorološkog zavoda[7], s priopćenjem gdje je iznesena argumentacija da tvrdnje o zahlađenju nemaju uporište u podacima mjerenja i klimatološkim modelima. U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi svoje sumnje u potpunost teorije evolucije[8]. Zastupao je i unošenje kontroverzne teorije tadašnjeg ministra znanosti Dragana Primorca o novom genetskom podrijetlu Hrvata[9] u školske udžbenike.
Djela
Nepotpun popis:
- Što se zbiva u atomskoj jezgri, Školska knjiga, Zagreb, 1980. (2. izd. Zagreb, 1987.)
- Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz?, Školska knjiga, Zagreb, 1984.
- Atomi, molekule, poluvodiči, supravodiči, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
- Skriveni Bog: nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006. (2. izd. Zagreb, 2008.) (suautor Ivan Golub)[10]
Nagrade i odlikovanja
- 1975.: Državna nagrada za znanstvenoistraživački rad. Nagrada "Ruđer Bošković".[11]
- 1988.: Državna nagrada za znanstvenoistraživački rad. Nagrada "Fran Tućan", za popularizaciju znanosti.[12]
- Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Osobni život
- Oženjen je i otac četvero djece.[13].
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Fizičar Vladimir Paar u Svlačionici Roberta Knjaza 'kumici na placu' objašnjavao genom, cudaprirode.com, 22. ožujka 2014., pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ 2,0 2,1 6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem. Supetar Brač 30. rujna – 4. listopada 2009., str. 9.-10.
- ↑ Vladimir Paar - Biografija, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Iz krstionice. Akademik Vladimir Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. Hrvatsko slovo, str. 8, petak, 25. siječnja 2008. (IKA)
- ↑ Petar Vidov, Akademik Vladimir Paar: Ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!, index.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Paar: Ledeno doba sigurno dolazi, HRT, 9. ožujka 2010., pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Zvonimir Katušin: komentar na HTV-ovu emisiju OTVORENO o klimatskim promjenama od 9. ožujka 2010.
- ↑ Valentina Bolješić Vujaklija: Akademik Vladimir Paar, OŠ "Vladimir Nazor" Duga Resa. 23. svibnja 2013. Pristupljeno 6. siječnja 2016.
"U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi i svoje sumnje u teoriju evolucije." - ↑ Gotovo polovina Hrvata potječe s Bliskog istoka, draganprimorac.com, 10. kolovoza 2011., pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Zetić, Dražen. Ivan Golub - Vladimir Paar, Skriveni Bog. Nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006., // Bogoslovska smotra, sv. 76, br. 1, (2006.), str. 237.-240. (Hrčak)
- ↑ Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1975. godinu, mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1988. godinu, mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ Središnja knjižnica za fiziku: Paar, Vladimir, pristupljeno 12. ožujka 2015.