Koparski zaljev: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:DebeliRtic1.jpg|thumb|desno|300px|Rt Debeli Rtič, najsjevernija točka zaljeva s [[Triglav (vrh)|Triglav]]om u pozadini.]] | |||
'''Koparski zaljev''' ([[Slovenski jezik|slovenski]]: ''Koprski zaliv'', [[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Golfo di Capodistria'') je široka morska uvala koja se nalazi na jugoistočnoj strani [[Tršćanski zaljev|Tršćanskoga zaljeva]], između [[Milje (Italija)|Miljskoga]] i [[Piran]]skoga poluotoka.<ref name=ip>[https://www.istrapedia.hr/hrv/3000/koparski-zaljev/istra-a-z/ Koparski zaljevna istrapediji, pristupljeno 18. srpnja 2019.]</ref> | '''Koparski zaljev''' ([[Slovenski jezik|slovenski]]: ''Koprski zaliv'', [[Talijanski jezik|talijanski]]: ''[[Golfo di Capodistria]]'') je široka morska uvala koja se nalazi na jugoistočnoj strani [[Tršćanski zaljev|Tršćanskoga zaljeva]], između [[Milje (Italija)|Miljskoga]] i [[Piran]]skoga poluotoka.<ref name=ip>[https://www.istrapedia.hr/hrv/3000/koparski-zaljev/istra-a-z/ Koparski zaljevna istrapediji, pristupljeno 18. srpnja 2019.]</ref> | ||
== Ime == | == Ime == | ||
Posljednja izmjena od 5. veljača 2026. u 23:35
Koparski zaljev (slovenski: Koprski zaliv, talijanski: Golfo di Capodistria) je široka morska uvala koja se nalazi na jugoistočnoj strani Tršćanskoga zaljeva, između Miljskoga i Piranskoga poluotoka.[1]
Ime
Zaljev je dobio ime po gradu Kopru koji je smješten na obali zaljeva. Na slovenskome zaljev se zove Koprski zaliv, a na talijanskome Golfo di Capodistria.
Smještaj
Zaljev se prostire isključivo na slovenskome teritoriju, te se prostire od rta Debeli Rtič kraj Milja do rta Madone kraj Pirana.[2] koji je i također najsjevernija točka Savudrijske vale (Piranskoga zaljeva). Na sjevernoj obali zaljeva nalaze se gradovi Kopar, Izola i Piran te mjesta Ankaran, Bertoki, Jagodje, Dobrava i Strunjan.
Karakteristike
Uglavnom je plitak te mu u prosjeku dubina ne prelazi 20 metara. Zaljev je potopljena riječna dolin koja je nastala nakon posljednje oledbe. U unutrašnjosti se nastavlja u nisko akumulacijsko dno rijeke Glinščice i Osapske rijeke. Akumulacijski dio zaljeva znatno je preoblikovan, prvotno radi solana (tršćanske, žavljanske), a poslije radi industrijske zone (Žavlje, Štramar) i urbanizacije (Trst, Milje). Sjeverno obalu uvale zauzima tršćansko pristanište.[1]