Gladijus: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir oružje | |||
|naziv = Gladius | |naziv = Gladius | ||
|slika = [[Datoteka:Uncrossed gladius.jpg|300px|bezokvira]] | |slika = [[Datoteka:Uncrossed gladius.jpg|300px|bezokvira]] | ||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
'''''Gladius''''' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''glădĭus'') je latinska riječ za [[mač]] i korištena je da predstavlja primarni mač vojske [[Antički Rim|antičkog Rima]]. Raniji rimski mačevi su bili slični onima koji su koristili Grci. Od 3. stoljeća pr. Kr. su Rimljani usvajali mačeve slične onima koji su koristili [[Keltiberci]] i drugi tijekom ranog dijela osvajanja [[Hispanija|Hispanije]]. Taj mač je bio poznat pod imenom '''''Gladius Hispaniensis''''', ili "španjolski mač".<ref name="Penrose">Penrose, Jane, ''Rim i njegovi neprijatelji: Carstvo stvoreno i uništeno ratom'', Izdavaštvo Osprey, 2008., {{ISBN|1-84603-336-5}}., str. 121. - 122.</ref> | '''''Gladius''''' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''glădĭus'') je latinska riječ za [[mač]] i korištena je da predstavlja primarni mač vojske [[Antički Rim|antičkog Rima]]. Raniji rimski mačevi su bili slični onima koji su koristili Grci. Od 3. stoljeća pr. Kr. su Rimljani usvajali mačeve slične onima koji su koristili [[Keltiberci]] i drugi tijekom ranog dijela osvajanja [[Hispanija|Hispanije]]. Taj mač je bio poznat pod imenom '''''Gladius Hispaniensis''''', ili "španjolski mač".<ref name="Penrose">Penrose, Jane, ''Rim i njegovi neprijatelji: Carstvo stvoreno i uništeno ratom'', Izdavaštvo Osprey, 2008., {{ISBN|1-84603-336-5}}., str. 121. - 122.</ref> | ||
Skroz opremljeni rimski legionar je imao štit ([[scutum]]), koplje ([[hasta]] ili [[pilum]]), mač (gladius), često i nož ([[pugio]]). Uobičajeno, koplje se bacalo da bi se onesposobio štit neprijatelja prije bliske borbe, u čemu bi gladius onda nastupao. Sve vrste gladiusa su prikladne za sječenje i ubadanje. Drška se izrađivala od [[kost]]i ([[Slonovača|slonovače]]) i [[Drvo (materijal)|drveta]], a oštrica od [[čelik]]a. | Skroz opremljeni rimski [[legionar]] je imao štit ([[scutum]]), koplje ([[hasta]] ili [[pilum]]), mač (gladius), često i [[nož]] ([[pugio]]). Uobičajeno, koplje se bacalo da bi se onesposobio štit neprijatelja prije bliske borbe, u čemu bi gladius onda nastupao. Sve vrste gladiusa su prikladne za sječenje i ubadanje. Drška se izrađivala od [[kost]]i ([[Slonovača|slonovače]]) i [[Drvo (materijal)|drveta]], a oštrica od [[čelik]]a. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 4. veljača 2026. u 07:37
| Gladius | |
|---|---|
Replika. | |
| Vrsta | Mač |
| Država podrijetla | Antički Rim ranije u keltskoj Europi |
| Povijest uporabe | |
| U službi | 4. st. pr. Kr. - 3. st. |
| U uporabi u | Legije u Rimskoj službi, još neke druge snage pod utjecajem Rimljana |
| Ratovi | Rimska Republika i Rimsko Carstvo |
| Povijest proizvodnje | |
| Inačice | Pugio |
| Dužina | 64 - 81 cm (dužina oštrice 60 - 68 cm) |
| Masa | 1,2 - 1,6 kg |
| Širina | 4 - 8 cm |
Gladius (lat.: glădĭus) je latinska riječ za mač i korištena je da predstavlja primarni mač vojske antičkog Rima. Raniji rimski mačevi su bili slični onima koji su koristili Grci. Od 3. stoljeća pr. Kr. su Rimljani usvajali mačeve slične onima koji su koristili Keltiberci i drugi tijekom ranog dijela osvajanja Hispanije. Taj mač je bio poznat pod imenom Gladius Hispaniensis, ili "španjolski mač".[1]
Skroz opremljeni rimski legionar je imao štit (scutum), koplje (hasta ili pilum), mač (gladius), često i nož (pugio). Uobičajeno, koplje se bacalo da bi se onesposobio štit neprijatelja prije bliske borbe, u čemu bi gladius onda nastupao. Sve vrste gladiusa su prikladne za sječenje i ubadanje. Drška se izrađivala od kosti (slonovače) i drveta, a oštrica od čelika.
Izvori
- ↑ Penrose, Jane, Rim i njegovi neprijatelji: Carstvo stvoreno i uništeno ratom, Izdavaštvo Osprey, 2008., ISBN 1-84603-336-5., str. 121. - 122.
Pogreška pri izradbi sličice:
Nedovršeni članak Gladijus koji govori o ratovanju ili oružju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.