Urošica: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Pravoslavni sveci' u '[[Kategorija:Pravoslavni svetci' |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
[[Kategorija:Životopisi, Srbija]] | [[Kategorija:Životopisi, Srbija]] | ||
[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]] | [[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]] | ||
[[Kategorija:Pravoslavni | [[Kategorija:Pravoslavni svetci]] | ||
[[Kategorija:Nemanjići]] | [[Kategorija:Nemanjići]] | ||
Posljednja izmjena od 28. siječanj 2026. u 03:57
| Dodaj infookvir "svetac". (Primjeri uporabe predloška) |
Srpski princ (knez) Urošica (ćirilica: Урошица = „maleni Uroš“[1]) (umro prije 1316.) bio je pravoslavni redovnik, pripadnik dinastije Nemanjić. Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao sveca.
Njegov otac je bio kralj Srbije i Srijema Stefan Dragutin, sin kraljice Jelene.[2] Stric mu je bio Stefan Uroš II., kralj Srbije te otac Stefana Uroša III.
Majka Urošice je bila princeza-kraljica Katarina, kći kralja Mađarske i Hrvatske, Stjepana V. te unuka Marije Laskaris.[3][4]
Urošica je bio brat kralja Srijema Stefana Vladislava[5][6] i princeze i banice Elizabete[7].
Urošica je postao redovnik Stefan (Стефан).[8] Umro je dosta mlad.
Pokopan je u crkvi svetog Ahileja (grčki Άγιος Αχίλλειος) u Arilju (Ариље).
Izvori
- ↑ Urošica je bio nazvan po svom djedu, kralju Stefanu Urošu I.
- ↑ Stanojević, Stanoje (1925). Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenac̆ka, Volume 3. Izdavac̆: Bibliografski zavod d.d.
- ↑ Makk, Ferenc (1994). V. István. Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]. Akadémiai Kiadó. ISBN 963-05-6722-9.
- ↑ A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings. Genealogy.EU 0.
- ↑ Sveznanje. Beograd, 1937.
- ↑ Drago Njegovan, Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, Novi Sad, 2004.
- ↑ Ančić, Mladen: Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ↑ Srpska pravoslavna crkva. Sveti arhijerejski sinod, str. 55.