Ivan Vojnić Tunić: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivan Vojnić Tunić''' ( Subotica, 16. travnja 1885. – 8. srpnja 1933.), hrvatski prosvjetar i kulturni djelatnik. Djelatan u bunjevačko hrvatskim udrugama – Hrvatskom pjevačkom društvu Neven, Pučkoj Kasini, Matici Subotičkoj. <ref>[https://mixsu.wordpress.com/ivan-vojnic-tunic-profesor-1885-1933/]{{napraviti}}</ref> == Politički rad == Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini 25. studenoga 1918. proglašeno priljuče...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivan Vojnić Tunić''' | '''Ivan Vojnić Tunić''' (u vrjelima na mađarskom: ''Vojnich Túnich János'') ([[Subotica]], [[16. travnja]] [[1885.]] – [[8. srpnja]] [[1933.]]), hrvatski prosvjetar i kulturni djelatnik. Djelatan u udrugama bunjevačkih Hrvata – Hrvatskom pjevačkom društvu Neven, Pučkoj Kasini, Matici Subotičkoj. <ref name=mixsu>Stevan Mačković: [https://mixsu.wordpress.com/ivan-vojnic-tunic-profesor-1885-1933/ ''Ivan Vojnić Tunić, profesor (1885-1933)'']. mixsu – lokalna istorija. Pristupljeno 3. siječnja 2026.</ref> | ||
== Politički rad == | == Politički rad == | ||
Rodio se je u Subotici, u kojoj je završio škole. Školovanje je nastavio u Budimpešti. Našao je radno mjesto profesora fizike i matematike u Gimnaziji, na kojoj je poslije bio direktorom 1920. godine, tada dvodjelnoj (Bunjevačka i Mađarska). Zaslužan za ponarođivanje, jer je uskoro bila samo "Bunjevačka".<ref name=mixsu/> | |||
Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini [[25. studenoga]] [[1918.]] proglašeno priljučenje Baranje, Bačke i Banata novoj državi južnih Slavena, proglasilo se upravno tijelo koje je bilo zapravo vlada ''[[Veliki narodni savjet]]''. Ivan Vojnić Tunić je bio među tim subotičkim Hrvatima koje su bili ušli u sastav tog tijela, pored [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], [[Mirko Ivković Ivandekić|Mirka Ivkovića Ivandekića]], [[Fabijan Malagurski|Fabijana (Babijana) Malagurskog]], [[Vojislav Stanković|Vojislava Stankovića]] i [[Stipan Vojnić Tunić|Stipana Vojnića Tunića]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/86479 Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990] [[Ante Sekulić]]: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 201.</ref> | Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini [[25. studenoga]] [[1918.]] proglašeno priljučenje Baranje, Bačke i Banata novoj državi južnih Slavena, proglasilo se upravno tijelo koje je bilo zapravo vlada ''[[Veliki narodni savjet]]''. Ivan Vojnić Tunić je bio među tim subotičkim Hrvatima koje su bili ušli u sastav tog tijela, pored [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], [[Mirko Ivković Ivandekić|Mirka Ivkovića Ivandekića]], [[Fabijan Malagurski|Fabijana (Babijana) Malagurskog]], [[Vojislav Stanković|Vojislava Stankovića]] i [[Stipan Vojnić Tunić|Stipana Vojnića Tunića]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/86479 Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990] [[Ante Sekulić]]: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 201.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 3. siječanj 2026. u 01:15
Ivan Vojnić Tunić (u vrjelima na mađarskom: Vojnich Túnich János) (Subotica, 16. travnja 1885. – 8. srpnja 1933.), hrvatski prosvjetar i kulturni djelatnik. Djelatan u udrugama bunjevačkih Hrvata – Hrvatskom pjevačkom društvu Neven, Pučkoj Kasini, Matici Subotičkoj. [1]
Politički rad
Rodio se je u Subotici, u kojoj je završio škole. Školovanje je nastavio u Budimpešti. Našao je radno mjesto profesora fizike i matematike u Gimnaziji, na kojoj je poslije bio direktorom 1920. godine, tada dvodjelnoj (Bunjevačka i Mađarska). Zaslužan za ponarođivanje, jer je uskoro bila samo "Bunjevačka".[1]
Nakon što je na novosadskoj Velikoj skupštini 25. studenoga 1918. proglašeno priljučenje Baranje, Bačke i Banata novoj državi južnih Slavena, proglasilo se upravno tijelo koje je bilo zapravo vlada Veliki narodni savjet. Ivan Vojnić Tunić je bio među tim subotičkim Hrvatima koje su bili ušli u sastav tog tijela, pored Blaška Rajića, Mirka Ivkovića Ivandekića, Fabijana (Babijana) Malagurskog, Vojislava Stankovića i Stipana Vojnića Tunića.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Stevan Mačković: Ivan Vojnić Tunić, profesor (1885-1933). mixsu – lokalna istorija. Pristupljeno 3. siječnja 2026.
- ↑ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 23 No. 1, 1990 Ante Sekulić: Prilog istraživanja društvenog života bačkih Hrvata od 1919. do 1928. , str. 201.