More actions
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Otvorena je [[gospodarstvo u 1912.|1912.]] godine.<ref name=tehn>Uredništvo: [https://tehnika.lzmk.hr/cemex-kastel-sucurac-solin/ ''CEMEX Hrvatska d. d.'']. Tehnička enciklopedija LZMK. 28. veljače 2025. Ažurirano: 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref> Današnji kapacitet peći je 1400 tona. Neposredno blizu je [[cementara]] ''Sv. Jure''. <ref>[https://www.cemex.hr/w/tvornica-cementa-sv-kajo ''Tvornica cementa Sv. Kajo'']. Cemex. Pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref> | Otvorena je [[gospodarstvo u 1912.|1912.]] godine.<ref name=tehn>Uredništvo: [https://tehnika.lzmk.hr/cemex-kastel-sucurac-solin/ ''CEMEX Hrvatska d. d.'']. Tehnička enciklopedija LZMK. 28. veljače 2025. Ažurirano: 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref> Današnji kapacitet peći je 1400 tona. Neposredno blizu je [[cementara]] ''Sv. Jure''. <ref>[https://www.cemex.hr/w/tvornica-cementa-sv-kajo ''Tvornica cementa Sv. Kajo'']. Cemex. Pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref> | ||
Tvornica je ponijela ime ''Dalmatia''. Poslije Drugoga svjetskog rata nosila promijenjeno joj je ime u ''Partizan''. Tvornica je do [[gospodarstvo u 1957.|1957.]] poslovala kao samostalni subjekt, a onda su se te godine | Tvornica je ponijela ime ''Dalmatia''. Poslije Drugoga svjetskog rata nosila promijenjeno joj je ime u ''Partizan''. Tvornica je do [[gospodarstvo u 1957.|1957.]] poslovala kao samostalni subjekt, a onda su se te godine sve tvornice [[cement]]a i tvornica salonita iz splitsko-solinsko-omiškog bazena udružile u jedno poduzeće, ''[[Dalmacijacement]]'' sa sjedištem u Kaštel-Sućurcu. Uz svetokajsku tvornicu, udružile su se tvornice ''Prvoborac'' iz Kaštel Sućurca (današnja tvornica [[Tvornica cementa Sv. Juraj|Sv. Juraj]], predratni ''Adriaportland''), ''10. kolovoz'' iz Majdana (predratni ''Split''), ''Renko Šperac'' iz Omiša (predratni ''Lavocat''), ''Ivan Morđin Crni'' u Solinu te tvornica [[salonit]]a ''Antiša Vučićić'' (predratni Salonit) iz Vranjica.<ref>Jadranka Matić: [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/krah-industrijske-zone-kastelanske-tvornice-su-39-izbrisane-39-zasto-praznina-nije-popunjena-modernom-nezagadivackom-proizvodnjom-39-napravljena-je-jos-jedna-velika-greska-ucinilo-se-najgore-sto-se-moglo-39-599914 ''Krah industrijske zone: kaštelanske tvornice su 'izbrisane', zašto praznina nije popunjena modernom, nezagađivačkom proizvodnjom?; 'Napravljena je još jedna velika greška, učinilo se najgore što se moglo...' '']. Slobodna Dalmacija. 21. travnja 2019. Pristupljeno 29. prosinca 2025.</ref><ref name=tehn/> | ||
U tvornici se nalaze [[freske u tvornici Sveti Kajo|freske]], nastale 1957. po narudžbi [[Dalmacijacement]]a.<ref name=cemex>[https://www.cemex.hr/documents/47380066/47381515/Freske+u+tvornici+Sv.+Kajo+u+registru+kulturnih+dobara+Ministarstva+kulture_20161116.pdf/fc6c429a-69ed-be23-0f04-e3f70967d1ac ''Objava za medije: Freske u tvornici Sv. Kajo u registru kulturnih dobara Ministarstva kulture ''] Cemex. 16. listopada 2016. Pristupljeno 6. kolovoza 2020.</ref> [[Zaštićeno kulturno dobro|Zaštićeno]] su kulturno dobro.<ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.</ref> | U tvornici se nalaze [[freske u tvornici Sveti Kajo|freske]], nastale 1957. po narudžbi [[Dalmacijacement]]a.<ref name=cemex>[https://www.cemex.hr/documents/47380066/47381515/Freske+u+tvornici+Sv.+Kajo+u+registru+kulturnih+dobara+Ministarstva+kulture_20161116.pdf/fc6c429a-69ed-be23-0f04-e3f70967d1ac ''Objava za medije: Freske u tvornici Sv. Kajo u registru kulturnih dobara Ministarstva kulture ''] Cemex. 16. listopada 2016. Pristupljeno 6. kolovoza 2020.</ref> [[Zaštićeno kulturno dobro|Zaštićeno]] su kulturno dobro.<ref>http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.</ref> | ||
Inačica od 29. prosinac 2025. u 22:54
Tvornica cementa Sv. Kajo je tvornica cementa u Svetom Kaji kod Solina. Nalazi se na adresi Salonitanska ulica 19.
Općenito
Otvorena je 1912. godine.[1] Današnji kapacitet peći je 1400 tona. Neposredno blizu je cementara Sv. Jure. [2]
Tvornica je ponijela ime Dalmatia. Poslije Drugoga svjetskog rata nosila promijenjeno joj je ime u Partizan. Tvornica je do 1957. poslovala kao samostalni subjekt, a onda su se te godine sve tvornice cementa i tvornica salonita iz splitsko-solinsko-omiškog bazena udružile u jedno poduzeće, Dalmacijacement sa sjedištem u Kaštel-Sućurcu. Uz svetokajsku tvornicu, udružile su se tvornice Prvoborac iz Kaštel Sućurca (današnja tvornica Sv. Juraj, predratni Adriaportland), 10. kolovoz iz Majdana (predratni Split), Renko Šperac iz Omiša (predratni Lavocat), Ivan Morđin Crni u Solinu te tvornica salonita Antiša Vučićić (predratni Salonit) iz Vranjica.[3][1]
U tvornici se nalaze freske, nastale 1957. po narudžbi Dalmacijacementa.[4] Zaštićeno su kulturno dobro.[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Uredništvo: CEMEX Hrvatska d. d.. Tehnička enciklopedija LZMK. 28. veljače 2025. Ažurirano: 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Tvornica cementa Sv. Kajo. Cemex. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Jadranka Matić: Krah industrijske zone: kaštelanske tvornice su 'izbrisane', zašto praznina nije popunjena modernom, nezagađivačkom proizvodnjom?; 'Napravljena je još jedna velika greška, učinilo se najgore što se moglo...' . Slobodna Dalmacija. 21. travnja 2019. Pristupljeno 29. prosinca 2025.
- ↑ Objava za medije: Freske u tvornici Sv. Kajo u registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Cemex. 16. listopada 2016. Pristupljeno 6. kolovoza 2020.
- ↑ http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opcina=&kat_cestica=&klasifikacija=-1&naziv=&smjestaj=&opcina=&zupanija=&vrsta=NEP(P)&unesco=&vrsta_zastite=za%c5%a1ti%c4%87eno+kulturno+dobro&Page=1 Preuzeto 31. kolovoza 2017.