More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Allportova ljestvica''' je način mjerenja jakosti | '''Allportova ljestvica''' je način mjerenja jakosti iskazivanja negativnih društvenih [[predrasuda]]. Poznata je i pod imenom '''Allportova ljestvica predrasuda i diskriminacije'''. Razvio ju je američki psiholog [[Gordon Allport]] 1954. godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Nature of Prejudice|author=Allport, Gordon|authorlink=Gordon Allport|coauthors=|origdate=1954|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Addison-Wesley|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=0-201-00179-9.|id=}}</ref> | ||
== Ljestvica == | == Ljestvica == | ||
Ljestvica ima pet stupnjeva: | Ljestvica ima pet stupnjeva: | ||
# '''Antilokucija''': Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o [[Diskriminacija|diskriminiranoj]] skupini, a sadrži i [[govor mržnje]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Linguistic factors: Antilocution, ethnophaulisms, ethnonyms, and other varieties of hate speech|author=Mullen, B.; Leader, T.|authorlink=|coauthors=|origdate=2005|language=engleski|publisher=Wiley/Blackwell|quote=|isbn=978-1-4051-2751-6|id=}}</ref> Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije. | # '''[[Antilokucija]]''': Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o [[Diskriminacija|diskriminiranoj]] skupini, a sadrži i [[govor mržnje]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Linguistic factors: Antilocution, ethnophaulisms, ethnonyms, and other varieties of hate speech|author=Mullen, B.; Leader, T.|authorlink=|coauthors=|origdate=2005|language=engleski|publisher=Wiley/Blackwell|quote=|isbn=978-1-4051-2751-6|id=}}</ref> Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije. | ||
# '''Izbjegavanje''': Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Psychology and Race|author=Watson, Peter|authorlink=Peter Watson|coauthors=|origdate=2007|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Transaction Publishers|location=|others=|quote=|isbn=0-202-30929-0|id=}}</ref> Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince. | # '''Izbjegavanje''': Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Psychology and Race|author=Watson, Peter|authorlink=Peter Watson|coauthors=|origdate=2007|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Transaction Publishers|location=|others=|quote=|isbn=0-202-30929-0|id=}}</ref> Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince. | ||
# '''Diskriminacija''': Početak aktivnog | # '''[[Diskriminacija]]''': Početak aktivnog sprovođenja predrasuda. Diskriminiranoj skupini se zakonom i/ili praksom uklanjaju prilike za društveni razvoj, javne ili privatne usluge. Motivacija je unazađivanje diskriminirane skupine putem sprječavanja ostvarivanja [[građanska prava|građanskih prava]] i ciljeva, stjecanja [[pravo na obrazovanje|obrazovanja]] i [[pravo na rad|zaposlenja]]. Najpoznatiji primjeri diskriminacije su: zakoni [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[apartheid]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj republici]], [[Nürnberški zakoni]] u [[Treći Reich|Trećem reichu]] i [[Antisemitizam|antisemitski]] zakoni u nekim državama [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. | ||
# '''Fizički | # '''[[Fizički napad]]i''': Diskriminirana skupina izložena je vandalizmu i različitom načinu uništavanja imovine, te se na njene pripadnike fizički nasrće. Zločini se isprva samo formalno procesuiraju, zatim zataškavaju, ignoriraju, a onda i promiču. Primjeri su: [[pogrom Židova u Carskoj Rusiji]], [[Kristalna noć]] u Njemačkoj, [[rasna pobuna u Tulsi]], nasilje nad [[Hindus|Hindusima]] u [[Pakistan|Pakistanu]]. | ||
# '''Genocid''': Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: [[Kambodžanski genocid]], [[Konačno rješenje]] kulminirano [[Holokaust|holokaustom]] u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama ([[Talijanska Socijalna Republika|Talijanska socijalna republika]], [[Holokaust u NDH|Nezavisna država Hrvatska]], [[Kraljevina Mađarska]]), [[genocid u Ruandi]], [[Genocid nad Armencima|armenski genocid]], [[grčki genocid]]. | # '''[[Genocid]]''': Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: [[Kambodžanski genocid]], [[Konačno rješenje]] kulminirano [[Holokaust|holokaustom]] u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama ([[Talijanska Socijalna Republika|Talijanska socijalna republika]], [[Holokaust u NDH|Nezavisna država Hrvatska]], [[Kraljevina Mađarska]]), [[genocid u Ruandi]], [[Genocid nad Armencima|armenski genocid]], [[grčki genocid]]. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 6. prosinac 2025. u 22:15
Allportova ljestvica je način mjerenja jakosti iskazivanja negativnih društvenih predrasuda. Poznata je i pod imenom Allportova ljestvica predrasuda i diskriminacije. Razvio ju je američki psiholog Gordon Allport 1954. godine.[1]
Ljestvica
Ljestvica ima pet stupnjeva:
- Antilokucija: Slobodno izražavanje i širenje negativne slike o diskriminiranoj skupini, a sadrži i govor mržnje.[2] Sama po sebi, antilokucija ne mora biti izravno štetna, ali može uspostaviti temelje daljnjeg razvijanja diskriminacije.
- Izbjegavanje: Pripadnike diskriminirane skupine ostali aktivno izbjegavaju u društvenom životu.[3] Iako ne mora biti motivirano izazivanjem izravne štete po diskriminiranu skupinu, dovodi do društvene marginalizacije, a posljedično i psihološke i mentalne štete po diskriminirane pojedince.
- Diskriminacija: Početak aktivnog sprovođenja predrasuda. Diskriminiranoj skupini se zakonom i/ili praksom uklanjaju prilike za društveni razvoj, javne ili privatne usluge. Motivacija je unazađivanje diskriminirane skupine putem sprječavanja ostvarivanja građanskih prava i ciljeva, stjecanja obrazovanja i zaposlenja. Najpoznatiji primjeri diskriminacije su: zakoni rasne segregacije u SAD-u, apartheid u Južnoafričkoj republici, Nürnberški zakoni u Trećem reichu i antisemitski zakoni u nekim državama Bliskog istoka.
- Fizički napadi: Diskriminirana skupina izložena je vandalizmu i različitom načinu uništavanja imovine, te se na njene pripadnike fizički nasrće. Zločini se isprva samo formalno procesuiraju, zatim zataškavaju, ignoriraju, a onda i promiču. Primjeri su: pogrom Židova u Carskoj Rusiji, Kristalna noć u Njemačkoj, rasna pobuna u Tulsi, nasilje nad Hindusima u Pakistanu.
- Genocid: Pripadnike diskriminirane skupine se masovno ubija s ciljem njenog djelomičnog ili potpunog uništenja. Primjeri su: Kambodžanski genocid, Konačno rješenje kulminirano holokaustom u Trećem reichu i njegovim satelitskim državama (Talijanska socijalna republika, Nezavisna država Hrvatska, Kraljevina Mađarska), genocid u Ruandi, armenski genocid, grčki genocid.
Izvori
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.