Podunavske Švabe: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2025. u 02:59

Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji i Bugarskoj. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.

Povijest

U Kneževinu Bugarsku su se doseljavali od 1893. godine.^[1] Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.

Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.^[2]

Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.

Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.

Povezani članci

Volksdeutsche

Izvori

↑ Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.
↑ Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.

Vanjske poveznice

Povijest Dunavskih Švaba
Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
Hermann Rüdiger: Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka . Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
Donauschwaben, Batschka Village List: Guide, A-D, E-N, O-Z
Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« . Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
Batsch
Batschka Orte. Sekitsch.com
Genealogy.net
Batschka Village Index DVHH
Johann Bayer (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa)
Germans from Russia and Eastern Europe Settlement Locations. Historic.place

Zemljovidi

Bačka 1941. DVHH
Karten, Genealogy.net
Južna Bačka 1942., Genealogy.net
Sjeverna Bačka 1942., Genealogy.net
Karte Siedlungsgebiet Batschka. Johann Bayer
Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910. Johann Bayer

[1] Jody McKim Pharr: Danube Swabian in Bulgaria. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.

[2] Bara, Mario (2010). ""Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948."."]. GODIŠNJAK ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA,. https://bib.irb.hr/datoteka/512021.zbornik_157_188.pdf Pristupljeno 18. svibnja 2019.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg|mini|desno|250px|Podunavske Švabe u Panonskoj nizini]]
-'''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
+'''Podunavski Švabe''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Donauschwaben'') naziv je za [[Nijemci|Nijemce]] koji su živeli u nekadašnjoj [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Živjeli su u [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i na [[Karpati]]ma i u [[Transilvanija|Transilvaniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]]. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
 == Povijest ==
+U [[Kneževina Bugarska|Kneževinu Bugarsku]] su se doseljavali od 1893. godine.<ref>Jody McKim Pharr: [https://www.dvhh.org/bulgaria/ '' Danube Swabian in Bulgaria'']. Donauschwaben Villages Helping Hands. 26. svibnja 2013. Pristupljeno 1. prosinca 2025.</ref>
 [[Nijemci]] su do [[Drugi svjetski rat |drugog svjetskog rata]] bila najbrojnija [[nacionalna manjina]] u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u [[Srijem|Srijemu]], koji će kao dio [[Vojvodina|Vojvodine]] kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u [[Bačka|Bačkoj]] 170 tisuća  (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.