More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari|Tatara]] u [[Provala Tatara u Hrvatsku 1242.|hrvatsko]]-[[Provala Tatara u Ugarsku 1241.|ugarsko]] [[Ugarsko-Hrvatska|kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[književnost u 1244.|1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[književnost u 1488.|1488.]] godine u [[Brno|Brnu]] [[János Thuróczy] | '''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari|Tatara]] u [[Provala Tatara u Hrvatsku 1242.|hrvatsko]]-[[Provala Tatara u Ugarsku 1241.|ugarsko]] [[Ugarsko-Hrvatska|kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[književnost u 1244.|1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[književnost u 1488.|1488.]] godine u [[Brno|Brnu]] [[Ivan iz Turca]] (lat. ''Johannes de Thurocz'', mađ. ''János Thuróczy'', 1435. – 1489.<ref>Emil Heršak: [https://www.bib.irb.hr:8443/562838/download/562838.Ideologija_skripta.pdf ''Ideologija i osmišljavanje podrijetla'']. skripta, Zagreb: FFZG/Omega, 2021., str. 98. <br>"''U 15. stoljeću Ivan iz Turca (Johannes de Thurocz, 1435–1489) uvrstio je hunsko-mađarsku legendu u svoju "Kroniku Mađara" (Chronica Hungarorum), a na početku 16. stoljeća István Werbőczy (1465–1541) iskoristio je "skitsko" nasljeđe u svojim hvalospjevima mađarskoga plemenstva i zakona''"</ref>) kao dodatak historiografskom djelu ''[[Chronica Hungarorum]]''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref> | ||
== Povijesni okvir == | == Povijesni okvir == | ||
Posljednja izmjena od 30. studeni 2025. u 20:46
Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros (Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala Tatara u hrvatsko-ugarsko kraljevstvo 1241. godine. Autor djela napisanog u formi pisma je talijanski redovnik, kroničar i splitski nadbiskup Rogerije iz Apulije (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno 1244. godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je 1488. godine u Brnu Ivan iz Turca (lat. Johannes de Thurocz, mađ. János Thuróczy, 1435. – 1489.[1]) kao dodatak historiografskom djelu Chronica Hungarorum.[2]
Povijesni okvir
Sadržaj djela
U uvodu se Rogerije sažalijeva nad tužnom sudbinom Ugarske, kojoj je svojim djelovanjem pridonio kralj Bela IV. U glavama 1. i 2. opisuje želju kralja Bele da bude dostojan svojih prethodnika na prijestolju, kao promicatelj kršćanske vjere. U tu svrhu širi kršćanstvo među Kumanima. U glavama 3.-7. opisano je pet razloga koji su izazvali mržnju između kralja i njegovih podanika. U glavama 8.-12 navedena su opravdanja za navedene uzroke mržnje, a 13. glavom Rogerije se, nakon što je opisao uzrok uništenja Ugarske, vraća na glavnu temu djela. U glavama 14.-16. opisao je atmosferu u Ugarskoj koja je zavladala nakon što su stigle glasine o pojavi Tatara na istočnim granicama zemlje te kraljev poziv na vijeće koje je trebalo raspravljati o obrani zemlje.[3]
U narednim glavama (17.-19.) nabrajaju se tatarski vojskovođe, dok glave 20. — 22. govore o tatarskom pustošenju Kumanije i Rusije. Nakon toga, opet slijedi digresija o tome kako je austrijski vojvoda svojeručno ubio dvojicu Tatara. Glave 24. — 26. govore o Kumanima, dok se u glavama 27.-30. opisuju sukobi na svim stranama, uključujući i stravičan pokolj na Mohiju. Glava 31. opisuje tatarsku prevaru, a glave 32. i 33. austrijske napade na Ugarsku. Sljedećih nekoliko glava (33.-39.) govori o tatarskim zločinima, pustošenjima, zarobljavanju autora kronika, Rogerija, od strane Tatara te uništenje Ostrogona. U glavi 40. opisuje se Rogerijev bijeg iz zarobljeništva te odlazak Tatara iz Ugarske.[4]
Bilješke
- ↑ Emil Heršak: Ideologija i osmišljavanje podrijetla. skripta, Zagreb: FFZG/Omega, 2021., str. 98.
"U 15. stoljeću Ivan iz Turca (Johannes de Thurocz, 1435–1489) uvrstio je hunsko-mađarsku legendu u svoju "Kroniku Mađara" (Chronica Hungarorum), a na početku 16. stoljeća István Werbőczy (1465–1541) iskoristio je "skitsko" nasljeđe u svojim hvalospjevima mađarskoga plemenstva i zakona" - ↑ Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.
- ↑ Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 14.-16.
- ↑ Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 16.
Literatura
- Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, Matica hrvatska, Zagreb, 2010. ISBN 978-953-150-902-2