Dane Ćuić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
11. lipnja 1983., u doba rasta srpskog nacionalizma i unitarizma u Srbiji i ostatku Jugoslavije, u Beogradu su se sastali predsjednik Predsjedništva SFRJ [[Mika Špiljak]], ministar obrane admiral [[Branko Mamula]], Dane Ćuić koji je bio predsjednik SKJ u JNA te načelnik sigurnosti oružanih snaga general [[Jere Grubišić]]. <ref name=hudelist/> | 11. lipnja 1983., u doba rasta srpskog nacionalizma i unitarizma u Srbiji i ostatku Jugoslavije, u Beogradu su se sastali predsjednik Predsjedništva SFRJ [[Mika Špiljak]], ministar obrane admiral [[Branko Mamula]], Dane Ćuić koji je bio predsjednik SKJ u JNA te načelnik sigurnosti oružanih snaga general [[Jere Grubišić]]. <ref name=hudelist/> | ||
U kritičnom vremenu sloma komunizma i preddemokratizacijskim procesima, zadnju godinu svog života je Dane Ćuić, kao i Jere Grubišić, obojica zaduženi za sigurnost u JNA te još neki generali u JNA kao što su [[Ilija Ćeranić]], [[Marko Negovanović]] i ostali, nesmiljeno su nagovarali [[Ivicu Račana]] neka izda nalog [[Služba državne sigurnosti|Službi državne sigurnosti]] SRH za pratiti [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] i njegove najbliže suradnike.<ref name=hudelist>Darko Hudelist: [https://www.jutarnji.hr/globus/detalji-tajnog-dogovora-kako-je-sef-hrvatske-partije-pomogao-franji-tudmanu-da-zapocne-projekt-stvaranja-hrvatske-drzave-289873 ''DETALJI TAJNOG DOGOVORA Kako je šef hrvatske Partije pomogao Franji Tuđmanu da započne projekt stvaranja hrvatske države '']. Globus. 22. svibnja 2015. Pristupljeno 26. studenoga 2025.</ref> | U kritičnom vremenu sloma komunizma i preddemokratizacijskim procesima, zadnju godinu svog života je Dane Ćuić, kao i Jere Grubišić, obojica zaduženi za sigurnost u JNA te još neki generali u JNA kao što su [[Ilija Ćeranić]], [[Marko Negovanović]] i ostali, nesmiljeno su nagovarali [[Ivica Račan|Ivicu Račana]] neka izda nalog [[Služba državne sigurnosti|Službi državne sigurnosti]] SRH za pratiti [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] i njegove najbliže suradnike.<ref name=hudelist>Darko Hudelist: [https://www.jutarnji.hr/globus/detalji-tajnog-dogovora-kako-je-sef-hrvatske-partije-pomogao-franji-tudmanu-da-zapocne-projekt-stvaranja-hrvatske-drzave-289873 ''DETALJI TAJNOG DOGOVORA Kako je šef hrvatske Partije pomogao Franji Tuđmanu da započne projekt stvaranja hrvatske države '']. Globus. 22. svibnja 2015. Pristupljeno 26. studenoga 2025.</ref> | ||
Ćuić je preminuo 16. siječnja 1988. u Beogradu i pokopan je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].<ref>{{Cite web|url=http://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0014-IMAGE&issue=UB_00064_19880120&quality=&doctype=Newspaper|title=Сахрањен Дане Ћуић|publisher=[[Борба (новине)|Борба]]|website=istorijskenovine.unilib.rs|date=20. 1. 1988|pages=14}}</ref> | Ćuić je preminuo 16. siječnja 1988. u Beogradu i pokopan je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].<ref>{{Cite web|url=http://istorijskenovine.unilib.rs/view/picture/page?pid=FID-0014-IMAGE&issue=UB_00064_19880120&quality=&doctype=Newspaper|title=Сахрањен Дане Ћуић|publisher=[[Борба (новине)|Борба]]|website=istorijskenovine.unilib.rs|date=20. 1. 1988|pages=14}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 26. studeni 2025. u 21:11
Dane Ćuić (Čujića Krčevina, Plitvička jezera, Korenica, 18. ožujka 1922. — Beograd, 16. siječnja 1988.), hrvatski političar srpske nacionalnosti. Visoki stranački dužnosnik. Sudionik NOB od 1941. Član Saveza komunista od 1942. godine. Ušao u vojnu karijeru i došao do čina general-pukovnika JNA. Bio je članom Sekretarijata Komiteta Konferencije organizacije SKJ u JNA. Nositelj Partizanske spomenice 1941.. Obnašao dužnost Član Centralnog komiteta SKJ na 11. kongresu SKJ. [1]
Životopis
Rođen 18. ožujka 1922. u selu Čujića Krčevini kod Korenice. Potjecao je iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Korenici, nakon čega je radio kao radnik u više poduzeća širom Jugoslavije.[2]
U Savez komunističke omladine (SKOJ) primljen je kolovoza 1941., a u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ) 15. travnja 1942. godine. Tijekom rata je pored vojnih, obnašao više stranačkih dužnosti od sekretara osnovne organizacije do sekretara divizijskog komiteta.[2]
Nakon osovinskog osvajanja i razdiobe Jugoslavije 1941. našao se je u rodnom kraju, gdje se je od prvih ustaničkih dana srpnja 1941. uključio u Narodnooslobodilački pokret (NOP). Bio je prvo borcem Kameničke partizanske čete, a potom zamjenik političkog komesara bataljona i zamjenik političkog komesara Treće ličke udarne brigade. Kraj rata je dočekao na položaju pomoćnika komesara Šeste ličke proleterske divizije.[3][2]
Nakon rata je nastavio vojnu karijeru u JNA. Nalazio se na dužnostima političkog komesara divizije, pomoćnika komandanta za moralno-politički odgoj vojnog područja, načelnika klase Ratne škole i pomoćnika zapovjednika (komandanta) za moralno-politički odgoj Prve armije. Potom je obnašao dužnosti načelnika Personalne uprave Državnog sekretarijata za narodnu obranu FNRJ.[3][2]
Pored stranačko-političkih i vojnih dužnosti u JNA, biran je u razna stranačka tijela i organe SKJ. Na 11. kongresu SKJ lipnja 1978. izabran je za člana Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ), a potom i Predsjedništva CK SKJ. U dvama mandatima — od 26. prosinca 1978. do 28. svibnja 1984. obnašao je dužnost predsjednika Komiteta Organizacije Saveza komunista u JNA.[4][5] Završio je Višu vojnu akademiju JNA, Ratnu školu i Višu partijsku školu Đuro Đaković.[3][2]
11. lipnja 1983., u doba rasta srpskog nacionalizma i unitarizma u Srbiji i ostatku Jugoslavije, u Beogradu su se sastali predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak, ministar obrane admiral Branko Mamula, Dane Ćuić koji je bio predsjednik SKJ u JNA te načelnik sigurnosti oružanih snaga general Jere Grubišić. [6]
U kritičnom vremenu sloma komunizma i preddemokratizacijskim procesima, zadnju godinu svog života je Dane Ćuić, kao i Jere Grubišić, obojica zaduženi za sigurnost u JNA te još neki generali u JNA kao što su Ilija Ćeranić, Marko Negovanović i ostali, nesmiljeno su nagovarali Ivicu Račana neka izda nalog Službi državne sigurnosti SRH za pratiti Franju Tuđmana i njegove najbliže suradnike.[6]
Ćuić je preminuo 16. siječnja 1988. u Beogradu i pokopan je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.[7]
Nositeljem je Partizanske spomenice 1941. i inih jugoslavenskih odlikovanja, među kojima su — Orden zasluga za narod prvog reda i Orden bratstva i jedinstva prvog reda.[3][2]
Izvori
- ↑ Jedanaesti kongres SKJ. Borba, str. 8, 24. lipnja 1978.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb - ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Vojna enciklopedija tom II (Brdo—Foa). Beograd. 1971. COBISS.SR 72915207, str. 298.
- ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb - ↑ 6,0 6,1 Darko Hudelist: DETALJI TAJNOG DOGOVORA Kako je šef hrvatske Partije pomogao Franji Tuđmanu da započne projekt stvaranja hrvatske države . Globus. 22. svibnja 2015. Pristupljeno 26. studenoga 2025.
- ↑ • Parametar
pagesnije dopušten u klasiweb