Vapnara: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Vapnara''' je tvornica, tvornički pogon, postrojenje, manufaktura, radionica ili mjesto na kojem se proizvodi vapno. Po pravilu ga se proizvodi izgaranjem vapnenca u pećima za vapno. Industrijska podgrana koja proizvodi vapno naziva se vapnarstvo. Vapno se proizvodilo još starom vijeku, ali suvremene vapnare grade se poslije.<ref name=tehVap>[https://tehnika.lzmk.hr/vapno/ ''vapno'']. Hrvats...«.
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
Vapno se proizvodilo još starom vijeku, ali suvremene vapnare grade se poslije.<ref name=tehVap>[https://tehnika.lzmk.hr/vapno/ ''vapno'']. Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK. Pristupljeno 225. studenoga 2025.</ref>  
Vapno se proizvodilo još starom vijeku, ali suvremene vapnare grade se poslije.<ref name=tehVap>[https://tehnika.lzmk.hr/vapno/ ''vapno'']. Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK. Pristupljeno 225. studenoga 2025.</ref>  


Prvi pisani trag o vapnari za višekratnu proizvodnju u Hrvatskoj je o vapnari ''Calcina dominalis'' čiji je trag postojanja na zemljovidu Samobora iz 1762. godine. Suvremene industrijske vapnare u Hrvatskoj su primjerice vapnara u Tepjuhu osnovana 1908., Sirač kod Daruvara 1922. (danas djeluju Kamen Sirač i InterCal Croatia osnovan 2005.), tvornica Metan u Kutini (od prije II. svjetskoga rata), Ličkom Lešću 1955., Raši 1963. (od 1990. Istarska tvornica vapna), Drnišu 1976. (danas dio GIRK Kaluna), žminjska tvrtka Kapitel, Zaluci kod Ozlja, vapnara Greiner i Waronig u Generalskom Stolu (djelovala između svjetskih ratova). U Zagrebu je 1922. osnovano dioničko društvo [[Sjedinjene krečane]], koje su spadale u najveće proizvođače vapna u Kraljevini Jugoslaviji, a vapnare su imale u u Novom Marofu i Očuri. <ref name=tehVap/>
Prvi pisani trag o vapnari za višekratnu proizvodnju u Hrvatskoj je o vapnari ''Calcina dominalis'' čiji je trag postojanja na zemljovidu [[Samobor]]a iz [[gospodarstvo u 1762.|1762.]] godine. Suvremene industrijske vapnare u Hrvatskoj su primjerice vapnara u [[Tepjuh]]u osnovana 1908., [[Sirač]] kod Daruvara 1922. (danas djeluju Kamen Sirač i InterCal Croatia osnovan 2005.), tvornica Metan u Kutini (od prije II. svjetskoga rata), [[Ličko Lešće|Ličkom Lešću]] 1955., [[Raša|Raši]] 1963. (od 1990. [[Istarska tvornica vapna]]), [[Drniš]]u 1976. (danas dio GIRK Kaluna), [[žminj]]ska tvrtka Kapitel, [[Zaluka|Zaluci]] kod Ozlja, vapnara Greiner i Waronig u [[Generalski Stol|Generalskom Stolu]] (djelovala između svjetskih ratova). U Zagrebu je 1922. osnovano dioničko društvo [[Sjedinjene krečane]], koje su spadale u najveće proizvođače vapna u Kraljevini Jugoslaviji, a vapnare su imale u u Novom Marofu i Očuri. <ref name=tehVap/>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 8: Redak 8:


[[Kategorija:Industrija]]
[[Kategorija:Industrija]]
[[Kategorija:Vapno]]

Inačica od 25. studeni 2025. u 15:55

Vapnara je tvornica, tvornički pogon, postrojenje, manufaktura, radionica ili mjesto na kojem se proizvodi vapno. Po pravilu ga se proizvodi izgaranjem vapnenca u pećima za vapno. Industrijska podgrana koja proizvodi vapno naziva se vapnarstvo. Vapno se proizvodilo još starom vijeku, ali suvremene vapnare grade se poslije.[1]

Prvi pisani trag o vapnari za višekratnu proizvodnju u Hrvatskoj je o vapnari Calcina dominalis čiji je trag postojanja na zemljovidu Samobora iz 1762. godine. Suvremene industrijske vapnare u Hrvatskoj su primjerice vapnara u Tepjuhu osnovana 1908., Sirač kod Daruvara 1922. (danas djeluju Kamen Sirač i InterCal Croatia osnovan 2005.), tvornica Metan u Kutini (od prije II. svjetskoga rata), Ličkom Lešću 1955., Raši 1963. (od 1990. Istarska tvornica vapna), Drnišu 1976. (danas dio GIRK Kaluna), žminjska tvrtka Kapitel, Zaluci kod Ozlja, vapnara Greiner i Waronig u Generalskom Stolu (djelovala između svjetskih ratova). U Zagrebu je 1922. osnovano dioničko društvo Sjedinjene krečane, koje su spadale u najveće proizvođače vapna u Kraljevini Jugoslaviji, a vapnare su imale u u Novom Marofu i Očuri. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 vapno. Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK. Pristupljeno 225. studenoga 2025.