More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir bitka |naziv = Bitka za Čanjevo |sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat |slika = |opis slike = |vrijeme = 1590. |mjesto = utvrda Čanjevo, Visoko |povod = |teritorij = |ishod = pobjeda hrvatskih branitelja |strana1 = Kraljevina Hrvatska |strana2 = Tursko Carstvo |strana3 = |zapovjednik1 = Praškoci |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |postrojbe1 = |po...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
== Općenito == | == Općenito == | ||
Tvrđava je podignuta u 15. stoljeću. Najvjerojatnije je bila burgom obitelji [[Špirančići|Špirančić]]. Obitelj [[Praškociji|Praškoci]] ju je preuzela | Tvrđava je podignuta u 15. stoljeću. Najvjerojatnije je bila burgom obitelji [[Špirančići|Špirančić]]<ref name=hp/>, koja je dala bana [[Pavao Špirančić|Pavla Špirančića]], kojeg su Turci pri provali u hrvatske zemlje 1463. zarobili. zarobili Obitelj je dala bana ila je obitelj Špirančić, čiji je istaknuti član bio ban Pavao Špirančić kojeg su Turci zarobili 1463. godine prilikom jedne od provala u hrvatske zemlje.<ref name=jsg>Janja Sekula Gibač: [https://identitet.hr/odrzana-manifestacija-ozivljene-povijesti-bitka-za-canjevo/ ''Održana manifestacija oživljene povijesti – “Bitka za Čanjevo” '']. 12. listopada 2019. Pristupljeno 25. studenoga 2025.</ref> Plemićka obitelj [[Praškociji|Praškoci]] ju je preuzela početkom 16. stoljeća. <ref name=jsg/> U 2. polovici 16. stoljeća preuređena je u vojnu utvrdu.<ref name=hp/> Uloga joj je bila zaštita stanovništva i čuvanja Vojne krajine u tom dijelu Kalnika, odnosno Hrvatske vojne granice za obranu od Turaka. Tih desetljeća Turci su u pohodima već ugrožavali carsko sjedište Beč. <ref name=hp/> U 16. je stoljeću narasla joj važnost te je bila važnom vojnom utvrdom na granici prema Otomanskom carstvu. <ref name=kamen/> Razlog prenamjene iz civilne u vojnu je bio što su sredinom tog stoljeća Turci došli do krajnje zapadne točke osvojenog ozemlja u Slavoniji. Nakon [[bitka kod Gorjana 1537.|poraza]] kod Gorjana 1537., kralj je vidio da se mora promijeniti način vođenja protuturskog rata u Hrvatskoj. Shvatili su ulogu koju imaju pogranične utvrde te su se kralj i plemstvo dali u oblikovanje novog obrambenog sustava na području Hrvatske, osobito po Slavoniji. Novi sustav se je zasnivao na utvrđenim graničnim feudalnim gradovima i novopodignutim ratnim tvrđavama. Oblikovala se je obrambena granica od od Đurđevca na Dravi do Siska. Njome se zaustavilo daljnje osmanske prodore u tim krajevima. Čanjevo je bio dio te crte. Povijesni izvori su zabilježili da je u Čanjevu utvrda od sredine 16. stoljeća, primjerice u zaključcima Hrvatsko-slavonskog sabora održanog 1557. u Zagrebu, gdje se izričito spominje castrum u Čanjevu (castri Chanyo), vlasnika Stjepana Praškocija. Posadu smještenu u Čanjevu su činile haramije na čijem je čelu bio vlasnik posjeda iz obitelji Praškoci.<ref name=jsg/> | ||
1590. su ju napali Turci. Domaće stanovništvo na čelu s plemićkom obitelj Praškoci junački se obranilo.<ref name=kamen>Ivica Beti: [https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdu-su-htjeli-pretvoriti-u-kamenolom-a-sada-je-postala-atrakcija-1350872 '' Utvrdu su htjeli pretvoriti u kamenolom, a sada je postala atrakcija'']. Večernji list. 8. listopada 2019. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | 1590. su ju napali Turci. Domaće stanovništvo na čelu s plemićkom obitelj Praškoci junački se obranilo.<ref name=kamen>Ivica Beti: [https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdu-su-htjeli-pretvoriti-u-kamenolom-a-sada-je-postala-atrakcija-1350872 '' Utvrdu su htjeli pretvoriti u kamenolom, a sada je postala atrakcija'']. Večernji list. 8. listopada 2019. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2025. u 00:57
| Bitka za Čanjevo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Kraljevina Hrvatska | Tursko Carstvo | ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Praškoci | |||||||
Bitka za Čanjevo, bitka za strateški važnu tvrđavu Čanjevo u Stogodišnjem hrvatsko-turskom ratu.[1]
Mjesto bitke
Nalazi se ponad sela Čanjeva na 320 mnv, na jugozapadnim obroncima Kalničkoga gorja, na središnjem, najvišem hrbatu brda Ribelja.[2]
Općenito
Tvrđava je podignuta u 15. stoljeću. Najvjerojatnije je bila burgom obitelji Špirančić[2], koja je dala bana Pavla Špirančića, kojeg su Turci pri provali u hrvatske zemlje 1463. zarobili. zarobili Obitelj je dala bana ila je obitelj Špirančić, čiji je istaknuti član bio ban Pavao Špirančić kojeg su Turci zarobili 1463. godine prilikom jedne od provala u hrvatske zemlje.[3] Plemićka obitelj Praškoci ju je preuzela početkom 16. stoljeća. [3] U 2. polovici 16. stoljeća preuređena je u vojnu utvrdu.[2] Uloga joj je bila zaštita stanovništva i čuvanja Vojne krajine u tom dijelu Kalnika, odnosno Hrvatske vojne granice za obranu od Turaka. Tih desetljeća Turci su u pohodima već ugrožavali carsko sjedište Beč. [2] U 16. je stoljeću narasla joj važnost te je bila važnom vojnom utvrdom na granici prema Otomanskom carstvu. [1] Razlog prenamjene iz civilne u vojnu je bio što su sredinom tog stoljeća Turci došli do krajnje zapadne točke osvojenog ozemlja u Slavoniji. Nakon poraza kod Gorjana 1537., kralj je vidio da se mora promijeniti način vođenja protuturskog rata u Hrvatskoj. Shvatili su ulogu koju imaju pogranične utvrde te su se kralj i plemstvo dali u oblikovanje novog obrambenog sustava na području Hrvatske, osobito po Slavoniji. Novi sustav se je zasnivao na utvrđenim graničnim feudalnim gradovima i novopodignutim ratnim tvrđavama. Oblikovala se je obrambena granica od od Đurđevca na Dravi do Siska. Njome se zaustavilo daljnje osmanske prodore u tim krajevima. Čanjevo je bio dio te crte. Povijesni izvori su zabilježili da je u Čanjevu utvrda od sredine 16. stoljeća, primjerice u zaključcima Hrvatsko-slavonskog sabora održanog 1557. u Zagrebu, gdje se izričito spominje castrum u Čanjevu (castri Chanyo), vlasnika Stjepana Praškocija. Posadu smještenu u Čanjevu su činile haramije na čijem je čelu bio vlasnik posjeda iz obitelji Praškoci.[3]
1590. su ju napali Turci. Domaće stanovništvo na čelu s plemićkom obitelj Praškoci junački se obranilo.[1]
Ulogu je čini se izgubila u 2. polovici 17. stoljeća budući da ju se ne spominje više u izvorima. Prema arheološkim ispitivanjima, još je bila na životu nekih pola stoljeća tako da su ju korisnici napustili tek tijekom prve polovine 18. stoljeća. Nakon toga je građevno tvorivo zidina djelimice razneseno ili se je prirodnim procesima erozije urušilo u podnožje. [2]
Spomen
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Ivica Beti: Utvrdu su htjeli pretvoriti u kamenolom, a sada je postala atrakcija. Večernji list. 8. listopada 2019. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Klara Jasna Žagar :Tko su Praškocijevi haramije i zašto je Barbara pusta? . Hrvatski planinar br. 10/2019., str. 454. Pristupljeno 25. studenoga 2025.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Janja Sekula Gibač: Održana manifestacija oživljene povijesti – “Bitka za Čanjevo” . 12. listopada 2019. Pristupljeno 25. studenoga 2025.
- ↑ Regionalni tjednik: FOTO: Turci i Praškocijevi haramije borili se na arheološkom nalazištu. Regionalni tjednik. 9. listopada 2012. Pristupljeno 24. studenoga 2025.
Vanjske poveznice
- Mihaela Zagoršćak/VLM: Utvrda Čanjevo simbol je hrvatske vojničke i viteške časti i poštenja . Večernji list. 9. lipnja 2010.