Ivan Vuković-Murković: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivan Vuković-Murković''' (Drežničko Selište, 1846.1927.), hrvatski general, prevoditelj i ustanovitelj hrvatskog vojnog nazivlja.<ref name=elita>Dalibor Vrgoč: [https://hrcak.srce.hr/file/395122 ''Domobranska časnička elita kao sustvarateljica vojnoga nazivlja '']. Rasprave 47/2 (2021.), str. 487. {{odlična}}</ref>{{is|487.}} == Životopis == Rodio se je u Drežničkom Selištu. Rodom je iz Stajnica u brin...«.
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Ivan Vuković-Murković''' ([[Drežničko Selište]], [[1846.]] – [[1927.]]), hrvatski general, prevoditelj i ustanovitelj hrvatskog vojnog nazivlja.<ref name=elita>Dalibor Vrgoč: [https://hrcak.srce.hr/file/395122 ''Domobranska časnička elita kao sustvarateljica vojnoga nazivlja '']. Rasprave 47/2 (2021.), str. 487. {{odlična}}</ref>{{is|487.}}
'''Ivan Vuković-Murković''' ([[Selište Drežničko]], [[1846.]] – [[1927.]]), hrvatski general, prevoditelj i ustanovitelj hrvatskog vojnog nazivlja.<ref name=elita>Dalibor Vrgoč: [https://hrcak.srce.hr/file/395122 ''Domobranska časnička elita kao sustvarateljica vojnoga nazivlja '']. Rasprave 47/2 (2021.), str. 487. {{odlična}}</ref>{{is|487.}}


== Životopis ==
== Životopis ==

Inačica od 24. studeni 2025. u 01:37

Ivan Vuković-Murković (Selište Drežničko, 1846.1927.), hrvatski general, prevoditelj i ustanovitelj hrvatskog vojnog nazivlja.[1]:487.

Životopis

Rodio se je u Drežničkom Selištu. Rodom je iz Stajnica u brinjskom kraju. Bio je nastavnik na svježe utemeljenom Ludoviceumu, Kraljevskoj ugarskoj domobranskoj akademiji u Budimpešti. Došao je do čina general-bojnika. Umirovljen je 1904. godine. Poslije toga je dobio čin naslovnog podmaršala. Uvršten u jubilejnu knjigu Za kralja i dom iz 1908. podmaršala Radovana Grbe (1849. – 1918.) i Ivana viteza Tomičića, među 230 hrvatskih generala kroz povijest.[1]:487.

Pionir uvođenja hrvatskog vojnog nazivlja prevodeći s drugih jezika na hrvatski. Njegovi prijevodi su bili osnovom za netom ustrojeno Domobranstvo. Najvažnija djela su mu Službovnik za kr. hrvatsko-ugarsko domobranstvo (1875.) i Vježbenik (Vježbovnik?) za kralj. hrvatsko-ugarsko domobransko pješačtvo (1875.).

Izvori

  1. 1,0 1,1 Dalibor Vrgoč: Domobranska časnička elita kao sustvarateljica vojnoga nazivlja . Rasprave 47/2 (2021.), str. 487. 0