More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Federal Reserve.jpg|mini|desno|200px|Sjedište FED-a]] | |||
'''FED''' (Federal Reserve District) | '''FED''' (Federal Reserve District), '''Sustav federalnih rezervi''' odnosno '''Sustav saveznih pričuva''' je privatna [[financijska institucija]] koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u [[SAD]]-u. U naravi je [[središnja banka|središnjom bankom]] SAD-a. | ||
== Povijest == | |||
Utemeljen je [[1913.]] godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni [[bankrot]]i, gubitci deponenata, a [[1907.]] bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna. | Utemeljen je [[1913.]] godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni [[bankrot]]i, gubitci deponenata, a [[1907.]] bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna. | ||
Inačica od 23. studeni 2025. u 14:04

FED (Federal Reserve District), Sustav federalnih rezervi odnosno Sustav saveznih pričuva je privatna financijska institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u. U naravi je središnjom bankom SAD-a.
Povijest
Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni bankroti, gubitci deponenata, a 1907. bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna.
U vrijeme kad je osnovan FED, većina zemalja već je imala emisijsku banku (Engleska i Švedska od 17. stoljeća), ali su te banke bile različitog porijekla od FED-a. Te su banke bile privatne i bavile su se financiranjem problema kraljeva, da bi se tijekom vremena razvile u moderne emisijske banke, te postale javne institucije. FED je konstituiran u emisijsku banku koja vodi monetarnu politiku SAD-a decentralizirano koliko god je to moguće.
Organizacija FED-a
Vijeće guvernera
Ima 7 članova sa sjedištem u Washingtonu. Imenuje ih predsjednik SAD-a u dogovoru sa Senatom na četrnaestogodišnji mandat. Jedan od članova Vijeća ujedno je i predsjednik Vijeća.
Regionalne banke federalne rezerve
Ima 12 banaka, a svaka za jedan distrikt. Njujorška federalna banka ima posebnu ulogu jer primjenjuje neke od najznačajnijih odluka monetarne politike.
Federalni komitet otvorenog tržišta
On kreira politiku FED-a. Formiraju ga predsjednik Vijeća guvernera, 6 članova Vijeća guvernera, predsjednik federalne rezervne banke New Yorka i 4 ostala regionalna FED-a.
Instrumenti FED-a
Obvezna rezerva
Sve depozitne institucije u SAD-u moraju držati obveznu rezervu pri FED-u, a stopu obvezne rezerve određuje Vijeće guvernera.
Diskontna stopa
To je kamatna stopa po kojoj se FED obvezuje posuditi rezerve komercijalnim bankama. U konkretnom slučaju to znači da povećanjem diskontne stope FED poskupljuje posudbe komercijalnim bankama, i na taj način komercijalne banke daju manje zajmova i povećavaju kamatnu stopu. Vrijedi i obrnuto.
Operacije otvorenog tržišta
Predstavljaju kupovinu ili prodaju američkih državnih vrijednosnica kojima FED utječe na novčanu posudbu. Ako FED prodaje državne vrijednosnice plaćaju se bankovnim depozitima i rezervama, te se stvaraju složeni monetarni kreditni uvjeti, banke smanjuju rezervu, manje posuđuju novac i podižu kamatnu stopu. Ako FED kupuje državne vrijednosnice, plaća ih dodanim rezervama banaka, te tako poboljšava kreditne uvjete. Dodatnim rezervama banke povećavaju svoje posudbe, kredite i smanjuju kamatnu stopu.