Podunavske Švabe: razlika između inačica
| Redak 24: | Redak 24: | ||
* [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991. | * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188162 Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije], Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991. | ||
* Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg | * Hermann Rüdiger: [https://opus.bsz-bw.de/ifa/frontdoor/deliver/index/docId/415/file/DAJ_1_A_28_2.pdf ''Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka '']. Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg | ||
* [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html '' | * Donauschwaben, Batschka Village List: [https://web.archive.org/web/19990218114236/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa-wel.html ''Guide''], [https://web.archive.org/web/20001205065300/https://www.best.com/~heli/genealogy/backa_a-d.html ''A-D''], [https://web.archive.org/web/19990220222814/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_e-n.html ''E-N''], [https://web.archive.org/web/19990224225054/http://www.best.com/%7Eheli/genealogy/backa_o-z.html ''O-Z''] | ||
* [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989 | * [https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/nemetek/die_donauschwaben/pages/008_Deutsche_Siedlungsgebiete.htm ''Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« '']. Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989 | ||
* [http://www.batsch-batschka.de/ Batsch] | * [http://www.batsch-batschka.de/ Batsch] | ||
Inačica od 19. studeni 2025. u 17:00
Podunavski Švabe (njem. Donauschwaben) naziv je za Nijemce koji su živeli u nekadašnjoj Kraljevini Ugarskoj. Živjeli su u Mađarskoj, Vojvodini i Hrvatskoj, kao i na Karpatima i u Transilvaniji. Tamo su se doselili uglavnom u 18. stoljeću.
Povijest
Nijemci su do drugog svjetskog rata bila najbrojnija nacionalna manjina u Jugoslaviji, te ih je na prostoru Hrvatske bilo 134 tisuće (od toga u Srijemu, koji će kao dio Vojvodine kasnije pretežnim dijelom postati dio Srbije, oko 60 tisuća, tj. oko šestine stanovništva), u Bačkoj 170 tisuća (oko petine stanovništva) a u Banatu 118 tisuća (također oko petine stanovništva). Oko devet desetina tog stanovništva protjerano je na kraju II. svjetskog rata i odmah nakon njega, od strane komunističkih vlasti. Pri tome je u sabirnim logorima uslijed teških uvjeta života i zaraznih bolesti umrlo njih oko 60 tisuća.
Na imanja Podunavskih Švaba u Vojvodini doseljeni su većinom Srbi - pretežnim dijelom iz BiH i Hrvatske - te oko 40 tisuća Crnogoraca, 12 tisuća Makedonaca, 7 tisuća Hrvata i nešto manje od po 2 tisuće Bošnjaka i Slovenaca. Na imanja Podunavskih Švaba u Hrvatskoj doseljavane su uglavnom obitelji iz Hrvatske - dijelom iz reda etničkih Hrvata, a dijelom iz reda etničkih Srba.[1]
Istu sudbinu doživjeli su Nijemci - tada zajednički obuhvaćeni terminom Volksdeutsche - i u nekim drugim europskim zemljama (Poljska, Čehoslovačka). Iz Rumunjske nisu bili protjerani nego raseljeni po cijeloj zemlji.
Brojni Nijemci su tada emigrirali u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju. Nakon pada Berlinskog zida, tj. kraja socijalističkog razdoblja u zemljama Središnje Istočne Europe, velik broj preostalih Podunavskih Švaba se bio odselio u Njemačku.
Povezani članci
Izvori
- ↑ • Parametar
urlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal
Vanjske poveznice
- Povijest Dunavskih Švaba
- Njemačka manjina u Kraljevini Jugoslaviji
- Logori i nakon rata: progon Folksdojčera, Denis Detling, Povijest u nastavi, Vol. V No. 10 (2), 2007.
- Iz povijesti Folksdojčera i njihova egzodusa na tlu Jugoslavije, Ante Laušić, Migracijske i etničke teme, Vol. 7 No. 2, 1991.
- Hermann Rüdiger: Die Donauschwaben in der südslawischen Batschka . Schriften des Deutschen Ausland-Instituts Stuttgart A: Kulturhistorische Reihe. Band 28. Stuttgar, Ausland und Heimat Verlags-Aktiengesellschaft, 1931.. Na: Bibliotheksservice-Zentrum Baden-Württemberg
- Donauschwaben, Batschka Village List: Guide, A-D, E-N, O-Z
- Deutsche Siedlungsgebiete in Südosteuropa nach der Türkenzeit. Die Donauschwaben als »deutscher Neustamm« . Die Donauschwaben. Deutsche Siedlung in Südosteuropa. Ausstellungskatalog, Innenministerium Baden-Württemberg, Stuttgart. Zweite, überarbeitete und erweiterte Auflage 1989
- Batsch
- Batschka Orte. Sekitsch.com
- Genealogy.net
- Batschka Village Index DVHH
- Johann Bayer (Creative Commons 4.0, CC-by-nc-sa)
Zemljovidi
- Bačka 1941. DVHH
- Karten, Genealogy.net
- Južna Bačka 1942., Genealogy.net
- Sjeverna Bačka 1942., Genealogy.net
- Karte Siedlungsgebiet Batschka. Johann Bayer
- Karte Deutsche im Siedlungsgebiet Batschka 1910. Johann Bayer
