More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Drijeva'''-->[[Slika:Kula u S.Gradu.JPG|minijatura|desno|250px|Ruševine Starog grada u Gabeli o kojem sigurni podatci postoje od 1559., ali je moguće da su ga podigli Mlečani 1452.<ref name="odluka">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1318 Odluka o proglašenju arheološkog područja Gabela nacionalnim spomenikom BiH] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref>]] | <!--'''Drijeva'''-->[[Slika:Kula u S.Gradu.JPG|minijatura|desno|250px|Ruševine Starog grada u Gabeli o kojem sigurni podatci postoje od 1559., ali je moguće da su ga podigli Mlečani 1452.<ref name="odluka">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1318 Odluka o proglašenju arheološkog područja Gabela nacionalnim spomenikom BiH] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref>]] | ||
'''Drijeva''' je bilo srednjovjekovno trgovište koje se nalazilo se na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali [[Krupa (Hutovo blato)|Krupe]], pored današnjeg naselja [[Gabela]]. Ime je dobilo po staroslavenskoj riječi ''drijevo'' što je značilo drvo, ali i lađu.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16252 Drijeva] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref> Građa na latinskom jeziku Drijevu je nazivala imenom ''Forum Narenti vel mercatum de Narenta'', a nazivala se još i ''Neretvanskim Gradom''.<ref name="Vego">[[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 35.)</ref> Dubrovački spisi nazivaju je ''Drijeva, portus Narenti'', ''forum Narenti'' i ''gabella Nerente''.<ref name="odluka"/> | '''Drijeva''' je bilo srednjovjekovno trgovište koje se nalazilo se na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali [[Krupa (Hutovo blato)|Krupe]], pored današnjeg naselja [[Gabela|Gabele]]. Ime je dobilo po staroslavenskoj riječi ''drijevo'' što je značilo drvo, ali i lađu.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16252 Drijeva] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)</ref> Građa na latinskom jeziku Drijevu je nazivala imenom ''Forum Narenti vel mercatum de Narenta'', a nazivala se još i ''Neretvanskim Gradom''.<ref name="Vego">[[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 35.)</ref> Dubrovački spisi nazivaju je ''Drijeva, portus Narenti'', ''forum Narenti'' i ''gabella Nerente''.<ref name="odluka"/> | ||
Prvi spomen Drijeve je 1186. u ugovoru između srpskog velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] i Dubrovnika. Njime se dubrovačkim trgovcima jamčila sloboda trgovanja u Drijevi. U Drijevi se odvijala trgovina s Bosnom, i to ponajviše solju, žitom, pa čak i robovima. Vlasništvo nad Drijevom često se mijenjalo. Tako je oko 1280. bila u posjedu Đorđa (sina [[Andrija (humski knez)|humskog kneza Andrije]]), početkom 14. stoljeća pod srpskom vlašću, od 1357. u posjedu Mađara, a nakon 1382. u posjedu [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] U to vrijeme se spominju Dubrovčani kao zakupnici carine, za što su plaćali godišnju zakupninu od 6000 dukata. U 15. stoljeću vlasnici su bili vojvoda i herceg [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] (od 1404.), vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]] (od 1410.), herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] (od 1435.) te kralj [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]] (od 1444.). Osmanlije su Drijevu spalile 1448., a Mlečani su na drugoj obali Neretve osnovali novo naselje. Tada počinje gubiti na važnosti, a Osmanlije je zauzimaju 1493. i nastavljaju ubirati carinu.<ref name="Vego"/><ref name="HE"/> | Prvi spomen Drijeve je 1186. u ugovoru između srpskog velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] i Dubrovnika. Njime se dubrovačkim trgovcima jamčila sloboda trgovanja u Drijevi. U Drijevi se odvijala trgovina s Bosnom, i to ponajviše solju, žitom, pa čak i robovima. Vlasništvo nad Drijevom često se mijenjalo. Tako je oko 1280. bila u posjedu Đorđa (sina [[Andrija (humski knez)|humskog kneza Andrije]]), početkom 14. stoljeća pod srpskom vlašću, od 1357. u posjedu Mađara, a nakon 1382. u posjedu [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] U to vrijeme se spominju Dubrovčani kao zakupnici carine, za što su plaćali godišnju zakupninu od 6000 dukata. U 15. stoljeću vlasnici su bili vojvoda i herceg [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] (od 1404.), vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]] (od 1410.), herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] (od 1435.) te kralj [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]] (od 1444.). Osmanlije su Drijevu spalile 1448., a Mlečani su na drugoj obali Neretve osnovali novo naselje. Tada počinje gubiti na važnosti, a Osmanlije je zauzimaju 1493. i nastavljaju ubirati carinu.<ref name="Vego"/><ref name="HE"/> | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
[[Kategorija:Građevine u Čapljini]] | [[Kategorija:Građevine u Čapljini]] | ||
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] | [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] | ||
[[Kategorija:Gabela]] | |||
Posljednja izmjena od 16. studeni 2025. u 03:29
Drijeva je bilo srednjovjekovno trgovište koje se nalazilo se na lijevoj obali Neretve, a na desnoj obali Krupe, pored današnjeg naselja Gabele. Ime je dobilo po staroslavenskoj riječi drijevo što je značilo drvo, ali i lađu.[2] Građa na latinskom jeziku Drijevu je nazivala imenom Forum Narenti vel mercatum de Narenta, a nazivala se još i Neretvanskim Gradom.[3] Dubrovački spisi nazivaju je Drijeva, portus Narenti, forum Narenti i gabella Nerente.[1]
Prvi spomen Drijeve je 1186. u ugovoru između srpskog velikog župana Stefana Nemanje i Dubrovnika. Njime se dubrovačkim trgovcima jamčila sloboda trgovanja u Drijevi. U Drijevi se odvijala trgovina s Bosnom, i to ponajviše solju, žitom, pa čak i robovima. Vlasništvo nad Drijevom često se mijenjalo. Tako je oko 1280. bila u posjedu Đorđa (sina humskog kneza Andrije), početkom 14. stoljeća pod srpskom vlašću, od 1357. u posjedu Mađara, a nakon 1382. u posjedu Tvrtka I. U to vrijeme se spominju Dubrovčani kao zakupnici carine, za što su plaćali godišnju zakupninu od 6000 dukata. U 15. stoljeću vlasnici su bili vojvoda i herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić (od 1404.), vojvoda Sandalj Hranić (od 1410.), herceg Stjepan Vukčić Kosača (od 1435.) te kralj Stjepan Tomaš (od 1444.). Osmanlije su Drijevu spalile 1448., a Mlečani su na drugoj obali Neretve osnovali novo naselje. Tada počinje gubiti na važnosti, a Osmanlije je zauzimaju 1493. i nastavljaju ubirati carinu.[3][2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Odluka o proglašenju arheološkog područja Gabela nacionalnim spomenikom BiH Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 Drijeva Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 5. ožujka 2017.)
- ↑ 3,0 3,1 Marko Vego: Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost Sarajevo, 1957. (str. 35.)