Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Josip Dukić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Josip Dukić'''-->Don '''Josip Dukić''' ([[Košute]], [[19. ožujka]] [[1968.]]), hrvatski rimokatolički svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, [[crkveni povjesničar]], [[kulturni djelatnik]]. Kulturni je preporoditelj [[trilj]]skog kraja.<ref name="HKM Berlin">[http://www.hkmberlin.de/1224-2/ ''Don Josip Dukić''], HKM Berlin, 17. lipnja 2017. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref><ref>[http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=27 ''Josip Dukić svećenik''], Dani kršćanske kulture. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref>
Don '''Josip Dukić''' ([[Košute]], [[19. ožujka]] [[kršćanstvo u 1968.|1968.]]), hrvatski rimokatolički svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, [[crkveni povjesničar]], [[kulturni djelatnik]]. Kulturni je preporoditelj [[trilj]]skog kraja.<ref name="HKM Berlin">[http://www.hkmberlin.de/1224-2/ ''Don Josip Dukić''], HKM Berlin, 17. lipnja 2017. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref><ref>[http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=27 ''Josip Dukić svećenik''], Dani kršćanske kulture. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
Josip Dukić rodio se je u Košutama kod Trilja 1968. godine. U Trilju završio je osnovnu školu. Srednje školovanje završio je u Splitu u Srednjoj školi za spremanje svećenika. Diplomirao je filozofsko-teološki na Teologiji u Splitu (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu). Zaredio se je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 28. lipnja 1992. godine. Od 1992. godine je šest godina bio [[župnik]] u župi Žedno-Arbanija na otoku Čiovu. U Rimu je 1998. godine upisao poslijediplomski studij crkvene povijesti na Fakultetu crkvene povijesti pri Papinskom sveučilištu [[Gregoriana|Gregorijani]]. Magistrirao  je 2000., te doktorirao 2008. godine. Magistrirao i doktorirao na temi starokršćanskih natpisa iz [[Salona|Salone]]. Doktorat je naslova ''Vita e fede dei cristiani di Salona secondo le iscrizioni. Con catalogo ragionato e commenti''. (Život i vjera salonitanskih kršćana prema natpisima. Katalog natpisa i komentari). U Rimu je 2004. godine završio Vatikansku školu za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku. Vratio se je u Hrvatsku i preuzeo službu knjižničara u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu ([[Paštrićeva knjižnica]]). Na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu 2005./2006. predaje crkvenu povijest.<ref name="HKM Berlin"/>  
Josip Dukić rodio se je u Košutama kod Trilja [[kultura u 1968.|1968.]] godine. U Trilju završio je osnovnu školu. Srednje školovanje završio je u Splitu u Srednjoj školi za spremanje svećenika. Diplomirao je filozofsko-teološki na Teologiji u Splitu (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu). Zaredio se je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 28. lipnja 1992. godine. Od 1992. godine je šest godina bio [[župnik]] u župi Žedno-Arbanija na otoku Čiovu. U Rimu je 1998. godine upisao poslijediplomski studij crkvene povijesti na Fakultetu crkvene povijesti pri Papinskom sveučilištu [[Gregoriana|Gregorijani]]. Magistrirao  je 2000., te doktorirao 2008. godine. Magistrirao i doktorirao na temi starokršćanskih natpisa iz [[Salona|Salone]]. Doktorat je naslova ''Vita e fede dei cristiani di Salona secondo le iscrizioni. Con catalogo ragionato e commenti''. (Život i vjera salonitanskih kršćana prema natpisima. Katalog natpisa i komentari). U Rimu je 2004. godine završio Vatikansku školu za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku. Vratio se je u Hrvatsku i preuzeo službu knjižničara u [[Nadbiskupijsko sjemenište u Splitu|Nadbiskupskom sjemeništu]] u Splitu ([[Paštrićeva knjižnica]]). Na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu 2005./2006. predaje crkvenu povijest.<ref name="HKM Berlin"/>  


Član je Komisije [[HBK|Hrvatske biskupske konferencije]] i [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] za [[hrvatski martirologij]] i [[Viteško alkarsko društvo|Viteškog alkarskog društva]]. Osnovao je civilnu udrugu Kulturno društvo Trilj kojim i predsjeda. S tom je udrugom zajedno s brojnim suradnicima u Trilju od 2006. godine objavio 26 knjiga, a priprema nekoliko novih. Vodi projekte sređivanja najstarije javne knjižnice u Dalmaciji (don [[Ivan Paštrić]]) kao i arhivske ostavštine don Frane Bulića.<ref name="HKM Berlin"/>
Član je Komisije [[HBK|Hrvatske biskupske konferencije]] i [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] za [[hrvatski martirologij]] i [[Viteško alkarsko društvo|Viteškog alkarskog društva]]. Osnovao je civilnu udrugu ''Kulturno društvo Trilj'' kojim i predsjeda. S tom je udrugom zajedno s brojnim suradnicima u Trilju od 2006. godine objavio 26 knjiga, a priprema nekoliko novih. Vodi projekte sređivanja najstarije [[javna knjižnica|javne knjižnice]] u Dalmaciji (don [[Ivan Paštrić]]) kao i arhivske ostavštine don Frane Bulića.<ref name="HKM Berlin"/>


Kulturno je preporodio triljski kraj. Dukić i njegova kulturna udruga objavili su brojne knjige različite tematike, potaknuli povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, te potaknuli niz manifestacija u okolnim selima.<ref>Rade Popadić, [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/npc3-intervju-don-josip-dukic-covjek-koji-je-potaknuo-kulturni-preporod-triljskog-kraja ''Intervju Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja''], dalmacijanews.hr, 18. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref>
Kulturno je preporodio triljski kraj. Dukić i njegova kulturna udruga objavili su brojne knjige različite tematike, potaknuli povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, te potaknuli niz manifestacija u okolnim selima.<ref>Rade Popadić, [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/npc3-intervju-don-josip-dukic-covjek-koji-je-potaknuo-kulturni-preporod-triljskog-kraja ''Intervju Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja''], dalmacijanews.hr, 18. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref>
Dukić vodi Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja ''Don Frane Bulić''.<ref>Moja županija: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/don-josip-dukic-zaljubljenik-u-povijest-i-voditelj-centra-don-frane-bulic-don-pastric-i-don-frane-bulic-su-u-svoje-vrijeme-bili-toliko-avangardni-da-su-i-dalje-nadahnuce-1508292 ''Don Josip Dukić zaljubljenik u povijest i voditelj centra don Frane Bulić: "Don Paštrić i don Frane Bulić su u svoje vrijeme bili toliko avangardni da su i dalje nadahnuće" '']. Slobodna Dalmacija. 7. listopada 2025. Pristupljeno 13. listopada 2025.</ref>


== Djela ==
== Djela ==
Redak 24: Redak 26:
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
<!-- [[Kategorija:Hrvatski kulturni djelatnici]] -->
[[Kategorija:Hrvatski kulturni djelatnici]]

Posljednja izmjena od 13. listopad 2025. u 20:17

Don Josip Dukić (Košute, 19. ožujka 1968.), hrvatski rimokatolički svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, crkveni povjesničar, kulturni djelatnik. Kulturni je preporoditelj triljskog kraja.[1][2]

Životopis

Josip Dukić rodio se je u Košutama kod Trilja 1968. godine. U Trilju završio je osnovnu školu. Srednje školovanje završio je u Splitu u Srednjoj školi za spremanje svećenika. Diplomirao je filozofsko-teološki na Teologiji u Splitu (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu). Zaredio se je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 28. lipnja 1992. godine. Od 1992. godine je šest godina bio župnik u župi Žedno-Arbanija na otoku Čiovu. U Rimu je 1998. godine upisao poslijediplomski studij crkvene povijesti na Fakultetu crkvene povijesti pri Papinskom sveučilištu Gregorijani. Magistrirao je 2000., te doktorirao 2008. godine. Magistrirao i doktorirao na temi starokršćanskih natpisa iz Salone. Doktorat je naslova Vita e fede dei cristiani di Salona secondo le iscrizioni. Con catalogo ragionato e commenti. (Život i vjera salonitanskih kršćana prema natpisima. Katalog natpisa i komentari). U Rimu je 2004. godine završio Vatikansku školu za paleografiju, diplomatiku i arhivistiku. Vratio se je u Hrvatsku i preuzeo službu knjižničara u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu (Paštrićeva knjižnica). Na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu 2005./2006. predaje crkvenu povijest.[1]

Član je Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij i Viteškog alkarskog društva. Osnovao je civilnu udrugu Kulturno društvo Trilj kojim i predsjeda. S tom je udrugom zajedno s brojnim suradnicima u Trilju od 2006. godine objavio 26 knjiga, a priprema nekoliko novih. Vodi projekte sređivanja najstarije javne knjižnice u Dalmaciji (don Ivan Paštrić) kao i arhivske ostavštine don Frane Bulića.[1]

Kulturno je preporodio triljski kraj. Dukić i njegova kulturna udruga objavili su brojne knjige različite tematike, potaknuli povijesna i znanstvena istraživanja cetinskoga kraja, te potaknuli niz manifestacija u okolnim selima.[3]

Dukić vodi Centar za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja Don Frane Bulić.[4]

Djela

Nepotpun popis:

  • Crkva Sv. Mihovila u Trilju: (1901.-2001.), 2001.
  • Košute selo zaigrano, 2010. (suautor Miljenko Marić)
  • Dugopoljski žrtvoslov (1941.-1948.), 2011. (suautorica Blanka Matković)
  • Nije sve tako crno: razgovori, feljtoni i polemike, 2016.
  • Služavke Malog Isusa u župi Trilj i župi Košute: (1966.-2016.), 2016. (suautorica s. Maneta Mijoč)

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Don Josip Dukić, HKM Berlin, 17. lipnja 2017. Pristupljeno 26. srpnja 2017.
  2. Josip Dukić svećenik, Dani kršćanske kulture. Pristupljeno 26. srpnja 2017.
  3. Rade Popadić, Intervju Don Josip Dukić, čovjek koji je potaknuo "kulturni preporod" triljskog kraja, dalmacijanews.hr, 18. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2017.
  4. Moja županija: Don Josip Dukić zaljubljenik u povijest i voditelj centra don Frane Bulić: "Don Paštrić i don Frane Bulić su u svoje vrijeme bili toliko avangardni da su i dalje nadahnuće" . Slobodna Dalmacija. 7. listopada 2025. Pristupljeno 13. listopada 2025.