Veternica: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
== Opis == | == Opis == | ||
Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{ | Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.<ref name=ppmed>{{citiranje weba|url=http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/Medvednica_priroda_geologija3.htm|title=Špilja Veternica|accessdate=1. kolovoza 2010}}</ref> U njoj obitavaju [[šišmiš]] (''Chiroptera''), [[rakušci]] (''Niphargus stygius likanus''), [[špiljski trčak]] (''Anophtalmus kaufmanni weingärtneri''), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], špiljski lav i leopard, špiljska hijena, [[nosorog]], pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka ([[neandertalci]]) pripadaju kulturi razvijenoga [[moustérien]]a; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK): [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64425 Veternica]</ref> | ||
Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija|arheološko]] i [[Paleontologija|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a. | Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je značajno [[Arheologija|arheološko]] i [[Paleontologija|paleontološko]] nalazište kao i poučni primjer [[krš]]kih pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni [[Geomorfologija|geomorfološki]] fenomeni uređenih špilja poput [[Erozija|erozijskih]] oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku [[Voda|vode]] i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja [[čeljust]] izumrlog [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] (''Ursus speleus''), [[fosil]]i [[Školjkaši|školjkaša]] iz roda ''Pecten'' i ježinaca ''Clypeaster'' na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi [[zimski san]] četrnaest vrsta [[šišmiš]]a. | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 05:03
| Koordinate: 45°50′29.23″N 15°52′25.88″E / 45.8414528°N 15.8738556°E | |
| Lokacija | Medvednica |
| Država |  Hrvatska
|
| Najbliži grad | Zagreb |
| Nadmorska visina | 320 m |
| Dužina | 7,128 m |
Veternica je špilja koja se nalazi u parku prirode Medvednica, na samom rubu grada Zagreba, a godine 1979. zaštićena je zakonom kao geomorfološki spomenik prirode.[1]
Opis
Duga je 7128 m; prvih 380 m špilje uređeno je za posjetitelje. Ime je dobila po struji zraka (kajkavski: veter) koji se javlja na ulazu. Ulaz u špilju leži na 320 m apsolutne visine. Veternica je na kontaktu litotamnijskih vapnenaca i dolomita. Sastoji se od glavnih kanala (2622 m) i zamršenoga sustava vodoravnih hodnika, kanala i dvorana. U završnom dijelu špilje teče potok, koji ponire na Ponikvama; ukupno je registrirano oko 15 vodenih tokova koji teku po kanalima špilje. Stalna temperatura špilje je 10 °C.[1] U njoj obitavaju šišmiš (Chiroptera), rakušci (Niphargus stygius likanus), špiljski trčak (Anophtalmus kaufmanni weingärtneri), pijavica iz roda Trocheta i dr. Početni dio špilje bio je kontinuirano naseljen od paleolitika do željeznoga doba. U Veternici su nađeni ostatci 70-ak vrsta životinja (špiljski medvjed, špiljski lav i leopard, špiljska hijena, nosorog, pragovedo, golemi jelen, divlja mačka i dr.), kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži) i dr. Najstariji nalazi čovjeka (neandertalci) pripadaju kulturi razvijenoga moustériena; premda im je prvotno određena starost od 43 200 god., drži se da su stari između 50 000 i 100 000 god. Veternica je od 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.[2]
Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u Hrvatskoj, te je značajno arheološko i paleontološko nalazište kao i poučni primjer krških pojava. U uređenom dijelu špilje nalaze se rijetko viđeni geomorfološki fenomeni uređenih špilja poput erozijskih oblika zvanih "vrtložni lonci" koji govore o nekadašnjem toku vode i preostale pješčane dine od posljednjeg podzemnog toka koji je nekada izvirao iz Veternice. U špilji je pronađena donja čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus speleus), fosili školjkaša iz roda Pecten i ježinaca Clypeaster na stropu. U cijeloj špilji hibernira ili provodi zimski san četrnaest vrsta šišmiša.