More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Njegov otac je bio kralj [[Srbija|Srbije]] i [[Srijem]]a [[Stefan Dragutin]], sin kraljice [[Jelena Anžujska|Jelene]].<ref>Stanojević, Stanoje (1925). ''Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenac̆ka'', Volume 3. Izdavac̆: Bibliografski zavod d.d.</ref> Stric mu je bio [[Stefan Uroš II.]], kralj Srbije te otac [[Stefan Uroš III.|Stefana Uroša III.]] | Njegov otac je bio kralj [[Srbija|Srbije]] i [[Srijem]]a [[Stefan Dragutin]], sin kraljice [[Jelena Anžujska|Jelene]].<ref>Stanojević, Stanoje (1925). ''Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenac̆ka'', Volume 3. Izdavac̆: Bibliografski zavod d.d.</ref> Stric mu je bio [[Stefan Uroš II.]], kralj Srbije te otac [[Stefan Uroš III.|Stefana Uroša III.]] | ||
Majka Urošice je bila princeza-kraljica [[Katarina Arpadović|Katarina]], kći [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|kralja Mađarske i Hrvatske, Stjepana V.]] te unuka [[Marija Laskaris|Marije Laskaris]].<ref>Makk, Ferenc (1994). ''V. István''. ''Korai magyar történeti lexikon'' (9–14. század) [''Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)'']. Akadémiai Kiadó. {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref><ref>{{ | Majka Urošice je bila princeza-kraljica [[Katarina Arpadović|Katarina]], kći [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|kralja Mađarske i Hrvatske, Stjepana V.]] te unuka [[Marija Laskaris|Marije Laskaris]].<ref>Makk, Ferenc (1994). ''V. István''. ''Korai magyar történeti lexikon'' (9–14. század) [''Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)'']. Akadémiai Kiadó. {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref><ref>{{citiranje weba|last=Marek |first=Miroslav |url=http://genealogy.euweb.cz/arpad/arpad2.html |title= A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings |publisher=[http://genealogy.euweb.cz Genealogy.EU]}}</ref> | ||
Urošica je bio brat kralja Srijema [[Stefan Vladislav II.|Stefana Vladislava]]<ref>''Sveznanje''. [[Beograd]], 1937.</ref><ref>Drago Njegovan, ''Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji'', Novi Sad, 2004.</ref> i princeze i banice [[Elizabeta Nemanjić|Elizabete]]<ref>[http://books.google.com/books?id=Om1pAAAAMAAJ&q=%22Banice+Elizabete%22&dq=%22Banice+Elizabete%22&cd=2 Ančić, Mladen: ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.]</ref>. | Urošica je bio brat kralja Srijema [[Stefan Vladislav II.|Stefana Vladislava]]<ref>''Sveznanje''. [[Beograd]], 1937.</ref><ref>Drago Njegovan, ''Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji'', Novi Sad, 2004.</ref> i princeze i banice [[Elizabeta Nemanjić|Elizabete]]<ref>[http://books.google.com/books?id=Om1pAAAAMAAJ&q=%22Banice+Elizabete%22&dq=%22Banice+Elizabete%22&cd=2 Ančić, Mladen: ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.]</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 03:54
| Dodaj infookvir "svetac". (Primjeri uporabe predloška) |

Srpski princ (knez) Urošica (ćirilica: Урошица = „maleni Uroš“[1]) (umro prije 1316.) bio je pravoslavni redovnik, pripadnik dinastije Nemanjić. Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao sveca.
Njegov otac je bio kralj Srbije i Srijema Stefan Dragutin, sin kraljice Jelene.[2] Stric mu je bio Stefan Uroš II., kralj Srbije te otac Stefana Uroša III.
Majka Urošice je bila princeza-kraljica Katarina, kći kralja Mađarske i Hrvatske, Stjepana V. te unuka Marije Laskaris.[3][4]
Urošica je bio brat kralja Srijema Stefana Vladislava[5][6] i princeze i banice Elizabete[7].
Urošica je postao redovnik Stefan (Стефан).[8] Umro je dosta mlad.
Pokopan je u crkvi svetog Ahileja (grčki Άγιος Αχίλλειος) u Arilju (Ариље).
Izvori
- ↑ Urošica je bio nazvan po svom djedu, kralju Stefanu Urošu I.
- ↑ Stanojević, Stanoje (1925). Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenac̆ka, Volume 3. Izdavac̆: Bibliografski zavod d.d.
- ↑ Makk, Ferenc (1994). V. István. Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]. Akadémiai Kiadó. ISBN 963-05-6722-9.
- ↑ Marek, Miroslav. "A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings". Genealogy.EU. http://genealogy.euweb.cz/arpad/arpad2.html
- ↑ Sveznanje. Beograd, 1937.
- ↑ Drago Njegovan, Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, Novi Sad, 2004.
- ↑ Ančić, Mladen: Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ↑ Srpska pravoslavna crkva. Sveti arhijerejski sinod, str. 55.