More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Octena kiselina'''-->[[Datoteka:Acetic acid structures4.png|300px|thumb|Prikaz octene kiseline]] | <!--'''Octena kiselina'''-->[[Datoteka:Acetic acid structures4.png|300px|thumb|Prikaz octene kiseline]] | ||
'''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina) | '''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina) je [[karboksilna kiselina]], kemijske formule [[ugljik|C]][[vodik|H]]<sub>3</sub>C[[kisik|O]]OH. | ||
==Osobine i svojstva== | ==Osobine i svojstva== | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
==Uporaba== | ==Uporaba== | ||
Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata|salati]] i drugim jelima. | Rabi se za [[konzerviranje hrane|konzerviranje]] zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata|salati]] i drugim jelima. | ||
Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova | Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju [[anhidridi|anhidrida]] i [[esteri|estera]] (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji [[olovno bjelilo|olovnoga bjelila]], insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova [[lateks]]a i dr.. U organskoj tehnologiji, kao cijena (jeftina) kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao [[sumporna kiselina]] u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još cijenijom (jeftinijom) [[mravlja kiselina|mravljom kiselinom]]. | ||
== Acetanhidrid == | == Acetanhidrid == | ||
{{Glavni|Acetanhidrid}} | {{Glavni|Acetanhidrid}} | ||
'''[[Anhidridi|Anhidrid]] octene kiseline''' nazvan je jednostavno ''acetanhidrid''. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s | '''[[Anhidridi|Anhidrid]] octene kiseline''' nazvan je jednostavno ''acetanhidrid''. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s [[keten]]om ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji ''[[acetilceluloza|acetilceluloze]]''. | ||
== Soli == | == Soli == | ||
Posljednja izmjena od 28. kolovoz 2025. u 23:08
Octena kiselina (etanska kiselina, etan kiselina, acetatna kiselina) je karboksilna kiselina, kemijske formule CH3COOH.
Osobine i svojstva
Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane. U čistom je stanju bistra bezbojna tekućina oštra mirisa, na 16,6 °C očvrsne u kristalnu masu sličnu ledu (odatle čistoj bezvodnoj kiselini ime ledena octena kiselina), vrije na 118 °C. S uobičajenim organskim otapalima miješa se u svim omjerima. Otapa sumpor, fosfor, olovo i mnoge organske spojeve.
Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa.
U vinarstvu ju se ubraja u hlapljive kiseline. Nije poželjna u vinu i pokazatelj je je li vino bolesno.[1]
Dobivanje
Nastaje biokemijskom oksidacijom etanola.
Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom acetaldehida, reakcijom metanola s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom ugljikovodika.
Tzv. "drvni ocat" je naziv za vodeni destilat octene kiseline dobiven suhom destilacijom drveta.
Uporaba
Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao začin salati i drugim jelima.
Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih acetata), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova (aspirin, acetamid i dr.), kao octena esencija, otapalo, sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr.. U organskoj tehnologiji, kao cijena (jeftina) kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao sumporna kiselina u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još cijenijom (jeftinijom) mravljom kiselinom.
Acetanhidrid
Podrobniji članak o temi: AcetanhidridAnhidrid octene kiseline nazvan je jednostavno acetanhidrid. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s ketenom ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji acetilceluloze.
Soli
Izvori
- Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 29. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0
- ↑ Prvi hrvatski vinogradarski portal Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)