More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Don '''Filip Banić''' ([[1858.g] — 1892.), hrvatski svećenik glagoljaš i skupljač hrvatskog usmenog narodnog blaga. Potječe iz poljičkog sela Donjeg Doca. <ref name=zbirka>[https://www.matica.hr/knjige/narodne-pjesme-iz-donjeg-doca-srijana-i-biska-poljica-zapisao-filip-banic-1143/ ''Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica). Zapisao Filip Banić '']. Matica hrvatska. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</re...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Don '''Filip Banić''' ([[1858. | Don '''Filip Banić''' ([[1858.]] — [[1892.]]), hrvatski svećenik [[glagoljaš]] i skupljač hrvatskog usmenog narodnog blaga. Potječe iz poljičkog sela [[Donji Dolac|Donjeg Doca]]. <ref name=zbirka>[https://www.matica.hr/knjige/narodne-pjesme-iz-donjeg-doca-srijana-i-biska-poljica-zapisao-filip-banic-1143/ ''Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica). Zapisao Filip Banić '']. Matica hrvatska. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.</ref><ref>Ivan Banić: [https://www.matica.hr/media/knjige/narodne-pjesme-iz-donjeg-doca-srijana-i-biska-poljica-zapisao-filip-banic-1143/pdf/don-filip-banic-18581892-i-obiteljska-zadruga-banica-u-donjem-docu-ivan-banic.pdf ''DON FILIP BANIĆ (1858–1892) I OBITELJSKA ZADRUGA BANIĆA U DONJEM DOCU'']. Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica), Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 835.</ref> | ||
Na poziv Matice hrvatske upustio se u zapisivanjepjesama. skupio je građu za zbornik od 413 pjesama (približno 20.000 deseteračkih stihova). Građu je prikupio slušaanjem kazivača iz njegova poljičkog kraja odnosno bliže poljičke okolice: Donjeg Doca, Srijana i Biska. Građu čine junačke, obiteljske i novelističke epske pjesme iz privatne i kolektivne povijesti imaginarnih i povijesnih hajdučkih i uskočkih junaka, njihovih obitelji i njihova naroda. Teme koje ih prožimaju su pretežito ženidbene baladičnoga prizvuka, ali znatan broj je neobičnih pustolovina, junačkih djela, spletaka, humorističnih i zamršenih intriga, bratskih svađa, prerušavnja, otmica i prijevara. Pjesme koje je zapisao povezuju utjecaj dinarske epike iz zaleđa s baladičnim i lirskim svojstvima usmene poezije pristigle kroz različite izvedbe u Donjem Docu gdje se u pjesmama slikovito iskazuje konkretan životni ambijent i gdje su granice među žanrovima fluidne. Banićeva zbirka unutar Matičine zbirke narodnih pjesama predstavlja niz najopsežnijih i najvrjednijih zapisa iz Dalmacije, uz zbirke Balde Glavića, Ivana Kačića Miošića, Andre Murata, Mihovila Pavlinovića i Đure Vijolića. Jedan manji dio iz ove zbirke izašao je u Matičinoj ediciji Hrvatske narodne pjesme (10 svezaka, 1896.‒1942.). Prvo cjelovito tiskano izdanje izašlo je 2016. godine. Priredili su ga [[Tanja Perić-Polonijo]] i [[Ivan Banić]]. <ref name=zbirka/> | Na poziv Matice hrvatske upustio se u zapisivanjepjesama. skupio je građu za zbornik od 413 pjesama (približno 20.000 deseteračkih stihova). Građu je prikupio slušaanjem kazivača iz njegova poljičkog kraja odnosno bliže poljičke okolice: Donjeg Doca, Srijana i Biska. Građu čine junačke, obiteljske i novelističke epske pjesme iz privatne i kolektivne povijesti imaginarnih i povijesnih hajdučkih i uskočkih junaka, njihovih obitelji i njihova naroda. Teme koje ih prožimaju su pretežito ženidbene baladičnoga prizvuka, ali znatan broj je neobičnih pustolovina, junačkih djela, spletaka, humorističnih i zamršenih intriga, bratskih svađa, prerušavnja, otmica i prijevara. Pjesme koje je zapisao povezuju utjecaj dinarske epike iz zaleđa s baladičnim i lirskim svojstvima usmene poezije pristigle kroz različite izvedbe u Donjem Docu gdje se u pjesmama slikovito iskazuje konkretan životni ambijent i gdje su granice među žanrovima fluidne. Banićeva zbirka unutar Matičine zbirke narodnih pjesama predstavlja niz najopsežnijih i najvrjednijih zapisa iz Dalmacije, uz zbirke Balde Glavića, Ivana Kačića Miošića, Andre Murata, Mihovila Pavlinovića i Đure Vijolića. Jedan manji dio iz ove zbirke izašao je u Matičinoj ediciji Hrvatske narodne pjesme (10 svezaka, 1896.‒1942.). Prvo cjelovito tiskano izdanje izašlo je 2016. godine. Priredili su ga [[Tanja Perić-Polonijo]] i [[Ivan Banić]]. <ref name=zbirka/> | ||
Posljednja izmjena od 24. kolovoz 2025. u 04:27
Don Filip Banić (1858. — 1892.), hrvatski svećenik glagoljaš i skupljač hrvatskog usmenog narodnog blaga. Potječe iz poljičkog sela Donjeg Doca. [1][2]
Na poziv Matice hrvatske upustio se u zapisivanjepjesama. skupio je građu za zbornik od 413 pjesama (približno 20.000 deseteračkih stihova). Građu je prikupio slušaanjem kazivača iz njegova poljičkog kraja odnosno bliže poljičke okolice: Donjeg Doca, Srijana i Biska. Građu čine junačke, obiteljske i novelističke epske pjesme iz privatne i kolektivne povijesti imaginarnih i povijesnih hajdučkih i uskočkih junaka, njihovih obitelji i njihova naroda. Teme koje ih prožimaju su pretežito ženidbene baladičnoga prizvuka, ali znatan broj je neobičnih pustolovina, junačkih djela, spletaka, humorističnih i zamršenih intriga, bratskih svađa, prerušavnja, otmica i prijevara. Pjesme koje je zapisao povezuju utjecaj dinarske epike iz zaleđa s baladičnim i lirskim svojstvima usmene poezije pristigle kroz različite izvedbe u Donjem Docu gdje se u pjesmama slikovito iskazuje konkretan životni ambijent i gdje su granice među žanrovima fluidne. Banićeva zbirka unutar Matičine zbirke narodnih pjesama predstavlja niz najopsežnijih i najvrjednijih zapisa iz Dalmacije, uz zbirke Balde Glavića, Ivana Kačića Miošića, Andre Murata, Mihovila Pavlinovića i Đure Vijolića. Jedan manji dio iz ove zbirke izašao je u Matičinoj ediciji Hrvatske narodne pjesme (10 svezaka, 1896.‒1942.). Prvo cjelovito tiskano izdanje izašlo je 2016. godine. Priredili su ga Tanja Perić-Polonijo i Ivan Banić. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica). Zapisao Filip Banić . Matica hrvatska. Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
- ↑ Ivan Banić: DON FILIP BANIĆ (1858–1892) I OBITELJSKA ZADRUGA BANIĆA U DONJEM DOCU. Narodne pjesme iz Donjeg Doca, Srijana i Biska (Poljica), Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 835.
[Kategorija:Skupljači narodnog blaga]]