Kaštel Kambelovac: razlika između inačica
| Redak 27: | Redak 27: | ||
[[Večeri dalmatinske pisme]]. | [[Večeri dalmatinske pisme]]. | ||
[[Međunarodni folklorni susreti Za jubav tance igraše]].<ref>Dalmatinski portal: [https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu '' Mediteranski međunarodni folklorni susreti: 20-godišnja tradicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji'']. Dugi Rat Online. 13. srpnja 2025. [https://archive.is/JWajz Arhivirano] 1. kolovoza 2025. [https://web.archive.org/web/20250801033908/https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu Arhivirano] 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Inačica od 1. kolovoz 2025. u 03:43
| Kaštel Kambelovac | |
|---|---|
  Kaštel Kambelovac Kaštel Kambelovac na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Kaštela |
| Zemljopisne koordinate | 43°33′00″N 16°22′59″E / 43.55°N 16.383°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 5.469 (2017) |
| Pošta | 21214 Kaštel Kambelovac |
| Pozivni broj | +385(0)21 |
| Autooznaka | ST |
Kaštel Kambelovac je jedno od sedam Kaštela, koje čine grad Kaštela. Naselje je smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva, između Kaštel Lukšića i Kaštel Gomilice. Nalazi se u podnožju brda Kozjak.
Prema popisu iz 2011. godine, Kaštel Kambelovac ima 5.027 stanovnika. No kao i u cjelokupnom stanovništvu Kaštela i Kaštel Kambelovac bilježi konstantan porast broja stanovnika.
Kultura
U mjestu djeluje Krnjevalska udruga Polantana. Od 1986. sa sjedištem u Kaštel Kambelovcu djeluje jedna od najnagrađivanijih hrvatskih klapa, Klapa Cambi.
Međunarodni folklorni susreti Za jubav tance igraše.[1]
Povijest
Iznad Kaštel Kambelovca na padinama Kozjaka, bila su smještena sela Kruševik i Lažani. Lažani se prvi put spominju u darovnici hrvatskog kneza Trpimira od 4. ožujka 852. godine, a crkva sv. Mihovila od Lažana prvi put se spominje 1104. godine. Zbog prodora Turaka stanovništvo je napustilo stara sela. Izbjeglice su se naselili uz more. Dolaskom u Kambelovac prenašaju dozvolom juspatrona kult sv.Mihovila i sv.Martina, izgradili su 1577.godine župnu crkvu na zemljištu obitelji Cambio. Za razliku od drugih Kaštela, Kaštel Kambelovac nije imao jedinstveni trg oko kojeg bi se širilo mjesto. Tijekom 15. i 16. stoljeća na podrućju Kaštel Kambelovca izgrađeno je više kaštela s pripadajućim naseljima: kaštel Frane Cambio (Kambi), kaštel Jerolima i Antona Cambio (Kambi) s naseljem Staro selo, kaštel Lippeo s naseljem Tikvarin, kaštel Piškera (Velika i Mala Piškera). Zbog blizine navedenih naselja i izgradnjom Novih sela, krajem 16.stoljeća, te nasipanjem terena u moru stvoren je današnji trg. Na području K.Kambelovca spominju se kašteli Arneri i Grisgono za koje se nezna gdje su se nalazili.
Iznad Kaštel Kambelovca nalazi se polje Knježak, na kojem se nalazi spomenik palim borcima iz redova partizana odnosno NOVH.[2]
Poznate osobe
- Silvije Bonacci Čiko, hrvatski kipar[3]
Izvori
- ↑ Dalmatinski portal: Mediteranski međunarodni folklorni susreti: 20-godišnja tradicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dugi Rat Online. 13. srpnja 2025. Arhivirano 1. kolovoza 2025. Arhivirano 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.
- ↑ M.Jč.: Zbor na Knježak-polju. Slobodna Dalmacija 14. kolovoza 1981., str. 5.
- ↑ Mirela Duvnjak: Izložba Muzej Grada Kaštela. Pristupljeno 30. kolovoza 2019.
| |||||||
.gif){kind=link}
Nedovršeni članak Kaštel Kambelovac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.