More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Jozo Vrkić''' ([[Naklice]], Poljica, [[1941.]] - [[Zagreb]], [[26. rujna]] [[2013.]])<ref>[http://www.osmrtnice.hr/jozo-vrkic Osmrtnice]</ref> je bio [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]]. | |||
== Životopisi == | == Životopisi == | ||
Rodio se je u Naklicama kod Tugara, u poljičkom kraju. Studirao je u Zagrebu na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] gdje je diplomirao [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] i [[psihologija|psihologiju]]. U Zagrebu je živio kao kao samostalni književnik. Napisao je [[roman]]e za [[dječja književnost|djecu]], bavio se [[hrvatska narodna književnost|hrvatskom narodnom književnošću]], napisao je knjige zagonetaka, pitalice iz prirode i prirodoslovlja, [[putopis]]e, [[kratka priča|kratke priče]]<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/41-prica-jozo-vrkic-voda-clanak-498713 41. priča: Jozo Vrkić: Voda ], kratka priča, [[Večernji list]], 19. siječnja 2013.</ref> i dr. | Rodio se je u Naklicama kod Tugara, u poljičkom kraju. Studirao je u Zagrebu na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] gdje je diplomirao [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] i [[psihologija|psihologiju]]. U Zagrebu je živio kao kao samostalni književnik. Napisao je [[roman]]e za [[dječja književnost|djecu]], bavio se [[hrvatska narodna književnost|hrvatskom narodnom književnošću]], napisao je knjige zagonetaka, pitalice iz prirode i prirodoslovlja, [[putopis]]e, [[kratka priča|kratke priče]]<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/41-prica-jozo-vrkic-voda-clanak-498713 41. priča: Jozo Vrkić: Voda ], kratka priča, [[Večernji list]], 19. siječnja 2013.</ref> i dr. | ||
Bio je urednik Poljičkog zbornika.<ref>[http://www.almissa.com/poljickizbornik/index.htm Poljički zbornik]</ref> | Bio je urednik [[Poljički zbornik|Poljičkog zbornika]].<ref>[http://www.almissa.com/poljickizbornik/index.htm Poljički zbornik]</ref> | ||
Četrdesetak godina objavljivao je napise o prirodnim čudesima, najviše na Obrazovnome programu [[Radio-Zagreb]]a te u listu za mlade [[Modra lasta]]. Javio se još televizijskim [[scenarij]]ima za [[dokumentarni fiilm|dokumentarne filmove]] o [[velebit]]skim pastirićima i djeci na jadranskim svjetionicima, suautor je [[televizijska serija|televizijske serije]] o životu na našim pučinskim svjetionicima, a izvedena mu je i kazališna predstava ''Vražja družba''. U njegovu opusu od dvadesetak knjiga posebno se ističe putopisna knjiga Ljuti puti, a dosad su tri njegova putopisa nagrađena te ih se nekoliko našlo u različitim antologijama. | Četrdesetak godina objavljivao je napise o prirodnim čudesima, najviše na Obrazovnome programu [[Radio-Zagreb]]a te u listu za mlade [[Modra lasta]]. Javio se još televizijskim [[scenarij]]ima za [[dokumentarni fiilm|dokumentarne filmove]] o [[velebit]]skim pastirićima i djeci na jadranskim svjetionicima, suautor je [[televizijska serija|televizijske serije]] o životu na našim pučinskim svjetionicima, a izvedena mu je i kazališna predstava ''Vražja družba''. U njegovu opusu od dvadesetak knjiga posebno se ističe putopisna knjiga Ljuti puti, a dosad su tri njegova putopisa nagrađena te ih se nekoliko našlo u različitim antologijama. | ||
| Redak 55: | Redak 55: | ||
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]] | [[Kategorija:Hrvatski novelisti]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] | [[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] | ||
[[Kategorija:Radio drama]] | |||
Posljednja izmjena od 18. srpanj 2025. u 23:28
Jozo Vrkić (Naklice, Poljica, 1941. - Zagreb, 26. rujna 2013.)[1] je bio hrvatski književnik.
Životopisi
Rodio se je u Naklicama kod Tugara, u poljičkom kraju. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu gdje je diplomirao komparativnu književnost i psihologiju. U Zagrebu je živio kao kao samostalni književnik. Napisao je romane za djecu, bavio se hrvatskom narodnom književnošću, napisao je knjige zagonetaka, pitalice iz prirode i prirodoslovlja, putopise, kratke priče[2] i dr.
Bio je urednik Poljičkog zbornika.[3]
Četrdesetak godina objavljivao je napise o prirodnim čudesima, najviše na Obrazovnome programu Radio-Zagreba te u listu za mlade Modra lasta. Javio se još televizijskim scenarijima za dokumentarne filmove o velebitskim pastirićima i djeci na jadranskim svjetionicima, suautor je televizijske serije o životu na našim pučinskim svjetionicima, a izvedena mu je i kazališna predstava Vražja družba. U njegovu opusu od dvadesetak knjiga posebno se ističe putopisna knjiga Ljuti puti, a dosad su tri njegova putopisa nagrađena te ih se nekoliko našlo u različitim antologijama.
Djela
- Skučenost, pripovjetke, 1968.
- Ptice ne šute, roman za djecu (1976.)
- Ljuti puti, putopisi, 1982.
- Bijeli svijet, roman za djecu, 1990.
- Brazde na licu, 1994.
- Šapat, novele, 1996.
- Božji smijeh, humoreske, 1997.
- Rastava, drame, 1997.
- Poratnik, eseji i prosudbe, 1998.
- Jedina, pripovijest, 1999. (suautor Vaclav Anderle)
- knjiga zagonetaka iz prirode "Mudra sova" (2001.)
- knjiga pitalica iz prirode "Mudra sova" (2002.)
- knjiga zagonetaka iz prirodoslovlja "Mudra sova" (2003.)
- I u Sibiru žive ljudi: putovanje Čehovljevim putopisima, 2003.
- Strah od sjene: mrvice iz dnevnika 1971. - 2001. ; dnevnički dodatak - novele u pismima koja otvaraju i zbog kojih zatvaraju, 2007.
- Modre oči Lijepe naše, putopisi, 2010.
Napisao je dvadesetak radiodrama i radiokomedija.
Izabrao je i obradio:
- "Hrvatske bajke" (1997.)
- "Vražja sružba", hrvatske mitske predaje
- "Hrvatske smješice i druge šaljive narodne priče" (2005.)
- "Vuk i janje", hrvatske basne i priče o životinjama (2005.)
- "Mačkova družina", hrvatske šaljive narodne priče (2005.)
Nagrade i priznanja
- Nagrada Dubravko Horvatić, 2010., za prozu, za tekst Gospe iz Tugara, objavljen 13. kolovoza u Hrvatskom slovu[4]
Izvori
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- ↑ Osmrtnice
- ↑ 41. priča: Jozo Vrkić: Voda , kratka priča, Večernji list, 19. siječnja 2013.
- ↑ Poljički zbornik
- ↑ Hrvatsko slovo Nagrada “Dubravko Horvatić”, Broj 837, petak, 6. svibnja 2011.
Vanjske poveznice
- DNEVNIK Jozo Vrkić: Tajna modrog cvijeta , Hrvatsko slovo, 8. - 14. XI.