More actions
| Redak 7: | Redak 7: | ||
== Istaknuti fizičari == | == Istaknuti fizičari == | ||
* [[Sir Isaac Newton]] (1643.–1727.) - Jedan od utemeljitelja klasične mehanike, poznat po zakonima gibanja i gravitacije. Njegovo djelo ''Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica'' temelj je moderne fizike. | |||
* [[James Clerk Maxwell]] (1831.–1879.) - Razvio teoriju elektromagnetizma, poznatu kao Maxwellove jednadžbe. Njegov rad omogućio je razumijevanje svjetlosti kao elektromagnetskog vala. | |||
Jedan od utemeljitelja klasične mehanike, poznat po zakonima gibanja i gravitacije. Njegovo djelo ''Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica'' temelj je moderne fizike. | * [[Lord Kelvin]] (William Thomson) (1824.–1907.) - Doprinos razvoju termodinamike i definicija apsolutne temperature (kelvin). Bio je aktivan i u inženjerskim projektima (transatlantski telegrafski kabel). | ||
* Paul Dirac (1902.–1984.) - Jedan od tvoraca kvantne teorije polja. Razvio je Diracovu jednadžbu, koja opisuje ponašanje fermiona i predvidio postojanje pozitrona. | |||
* Stephen Hawking (1942.–2018.) - Poznat po istraživanju crnih rupa, kvantne kozmologije i popularizaciji znanosti. Autor knjige ''Kratka povijest vremena''. | |||
Razvio teoriju elektromagnetizma, poznatu kao Maxwellove jednadžbe. Njegov rad omogućio je razumijevanje svjetlosti kao elektromagnetskog vala. | |||
Doprinos razvoju termodinamike i definicija apsolutne temperature (kelvin). Bio je aktivan i u inženjerskim projektima (transatlantski telegrafski kabel). | |||
Jedan od tvoraca kvantne teorije polja. Razvio je Diracovu jednadžbu, koja opisuje ponašanje fermiona i predvidio postojanje pozitrona. | |||
Poznat po istraživanju crnih rupa, kvantne kozmologije i popularizaciji znanosti. Autor knjige ''Kratka povijest vremena''. | |||
== Suvremeni fizičari == | == Suvremeni fizičari == | ||
Posljednja izmjena od 5. srpanj 2025. u 01:26
Britanski fizičarisu znanstvenici koji su dali izniman doprinos razvoju fizike od njezinih početaka do suvremenog doba. Velika Britanija je bila dom nekim od najutjecajnijih mislioca u povijesti prirodnih znanosti, a britanski fizičari igrali su ključnu ulogu u oblikovanju moderne znanstvene paradigme.
Povijesni pregled
Od ranih korijena u 17. stoljeću do revolucionarnih otkrića 20. i 21. stoljeća, britanska fizika obuhvaća širok spektar disciplina – od mehanike i elektromagnetizma do kvantne teorije i astrofizike.
Istaknuti fizičari
- Sir Isaac Newton (1643.–1727.) - Jedan od utemeljitelja klasične mehanike, poznat po zakonima gibanja i gravitacije. Njegovo djelo Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica temelj je moderne fizike.
- James Clerk Maxwell (1831.–1879.) - Razvio teoriju elektromagnetizma, poznatu kao Maxwellove jednadžbe. Njegov rad omogućio je razumijevanje svjetlosti kao elektromagnetskog vala.
- Lord Kelvin (William Thomson) (1824.–1907.) - Doprinos razvoju termodinamike i definicija apsolutne temperature (kelvin). Bio je aktivan i u inženjerskim projektima (transatlantski telegrafski kabel).
- Paul Dirac (1902.–1984.) - Jedan od tvoraca kvantne teorije polja. Razvio je Diracovu jednadžbu, koja opisuje ponašanje fermiona i predvidio postojanje pozitrona.
- Stephen Hawking (1942.–2018.) - Poznat po istraživanju crnih rupa, kvantne kozmologije i popularizaciji znanosti. Autor knjige Kratka povijest vremena.
Suvremeni fizičari
I danas britanski fizičari nastavljaju igrati važnu ulogu u globalnom znanstvenom napretku, uključujući istraživanja na CERN-u, u području kvantne informacijske znanosti i astrofizike.
Primjeri:
- Brian Cox – popularizator znanosti i član tima koji je radio na ATLAS eksperimentu.
- Dame Jocelyn Bell Burnell – otkrila pulsare 1967. godine.
- Peter Higgs – teoretičar čestice poznate kao Higgsov bozon (Nobelova nagrada 2013.)
Utjecaj
Britanski fizičari su doprinijeli razvoju tehnologija koje su temelj suvremenog društva – od električne energije i komunikacija do kvantne informatike i svemirskog istraživanja.