Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Elezova kula: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Elezova kula'''-->'''Elezova kula''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
'''Elezova kula''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Raosova kula]], [[Martinčeva kula]], kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.<ref>[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Raosova kula]], [[Martinčeva kula]], kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.<ref>[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>



Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:05

Elezova kula je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.[1] U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima Avala, Kapetanovića kula (Dizdarevićeva kula), Fratarska kula (Cukarinovićeva kula), Pakerova kula, Muminova kula, Raosova kula, Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.[2] Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.[3]

U nalazi se u staroj gradskoj jezgri. U sklopu je Raosovih kuća.[4]

Izvori

  1. Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
  2. Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
  3. TZ Vrgorac O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
  4. TZ Vrgorac Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice