Elezova kula: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Elezova kula'''-->'''Elezova kula''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
'''Elezova kula''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Raosova kula]], [[Martinčeva kula]], kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.<ref>[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Raosova kula]], [[Martinčeva kula]], kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.<ref>[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>



Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:05

Elezova kula je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.[1] U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima Avala, Kapetanovića kula (Dizdarevićeva kula), Fratarska kula (Cukarinovićeva kula), Pakerova kula, Muminova kula, Raosova kula, Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.[2] Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s crvenicom i vapnom. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski.[3]

U nalazi se u staroj gradskoj jezgri. U sklopu je Raosovih kuća.[4]

Izvori

  1. Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
  2. Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
  3. TZ Vrgorac O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
  4. TZ Vrgorac Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice