More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m Zamjena teksta - '<!--'''Jo(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Johann Gottfried Koehler''' ([[Gauernitz]] kod Dresdena, [[15. prosinca]] [[1745.]] – [[Dresden]], [[19. rujna]] [[1801.]]), njemački [[astronom]] koji je otkrio mnoštvo [[maglica]], [[zvjezdana skupina|zvjezdanih skupina]] i [[galaktika]]. | |||
Najpoznatiji je po otkriću otvorenog skupa [[M67]], eliptične galaktike [[M59]] i eliptične galaktike [[M60]]. Potonje je otkrio istog nadnevka, 11. travnja 1779. godine. | Najpoznatiji je po otkriću otvorenog skupa [[M67]], eliptične galaktike [[M59]] i eliptične galaktike [[M60]]. Potonje je otkrio istog nadnevka, 11. travnja 1779. godine. | ||
Posljednja izmjena od 23. lipanj 2025. u 10:20
Johann Gottfried Koehler (Gauernitz kod Dresdena, 15. prosinca 1745. – Dresden, 19. rujna 1801.), njemački astronom koji je otkrio mnoštvo maglica, zvjezdanih skupina i galaktika.
Najpoznatiji je po otkriću otvorenog skupa M67, eliptične galaktike M59 i eliptične galaktike M60. Potonje je otkrio istog nadnevka, 11. travnja 1779. godine.
Radio je s poznatim astronomom Johannom Elertom Bodeom, koji je pročistio i objavio Koehlerov prijedlog za simbol Urana[1] [2][3]
Od 1771. do 1776. obnašao je dužnost tajnika leipziškog ekonomskog društva. 1776. je postao „inspektor matematičkog salona i Kunstkammera".[4] Poslije je bio astronom i obavio je brojna promatranja koja je objavio u časopisu Monatliche Correspondenz Franza Xavera von Zacha.
Od 1784. je godine ravnateljem Matematičko-fizičkog salona.[5]
Izvori
- ↑ Bode: Astronomisches Jahrbuch für das Jahr 1785. Berlin 1782,, str. 191
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ z.B. Astronomisches Jahrbuch für das Jahr 1802. Berlin 1799., str. 211; Karl Christian Kanis Gretschel, Friedrich Bülau: Geschichte des Sächsischen Volkes und Staates. Band 3, Leipzig 1853., str. 298
- ↑ Klaus Schillinger: Johann Gottfried Köhler - Inspektor am Mathematisch-Physikalischen Salon Dresden -aktiver Beobachter des gestirnten Himmels im letzten Viertel des 18. Jahrhunderts. In: Der Meister und die Fernrohre. (Acta Historica Astronomiae Vol. 33) Frankfurt(Main) 2007., str. 261f
Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.