Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jobagioni: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Jo(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Jobagioni'''-->'''Jobagioni''' (madž. ''jobbágyok'', srednjovj. lat. ''iobagiones'') je naziv kojim se u srednjovjekovnoj [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] i  [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskoj]] tijekom stoljeća označavalo više skupina stanovništva; povijesno su najznačajniji '''tvrđavni jobagioni''' (madž. ''várjobbágyok'', lat. ''iobagiones castri''). Za tu skupinu koriste se još hrvatski nazivi '''grašćani''' i '''gradokmetovi'''.
'''Jobagioni''' (madž. ''jobbágyok'', srednjovj. lat. ''iobagiones'') je naziv kojim se u srednjovjekovnoj [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] i  [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskoj]] tijekom stoljeća označavalo više skupina stanovništva; povijesno su najznačajniji '''tvrđavni jobagioni''' (madž. ''várjobbágyok'', lat. ''iobagiones castri''). Za tu skupinu koriste se još hrvatski nazivi '''grašćani''' i '''gradokmetovi'''.


Jobagioni su bili su slobodni ljudi, oslobođeni plaćanja poreza i obdareni povlasticama i zemljom (oko 70 hektara po jobagionu) u nagradu za vojnu službu u sustavu kraljevskih utvrđenih gradova. Jedan dio tih službi je s vremenom postao nasljednim, te su jobagioni izjednačeni s plemstvom (ali ispočetka nešto nižeg statusa od  [[predijalci|predijalaca]], koji su u pravilu uživali veće zemljišne posjede), da bi ih se kasnije i prestalo razlikovati od drugog nižeg plemstva.   
Jobagioni su bili su slobodni ljudi, oslobođeni plaćanja poreza i obdareni povlasticama i zemljom (oko 70 hektara po jobagionu) u nagradu za vojnu službu u sustavu kraljevskih utvrđenih gradova. Jedan dio tih službi je s vremenom postao nasljednim, te su jobagioni izjednačeni s plemstvom (ali ispočetka nešto nižeg statusa od  [[predijalci|predijalaca]], koji su u pravilu uživali veće zemljišne posjede), da bi ih se kasnije i prestalo razlikovati od drugog nižeg plemstva.   

Posljednja izmjena od 23. lipanj 2025. u 10:20

Jobagioni (madž. jobbágyok, srednjovj. lat. iobagiones) je naziv kojim se u srednjovjekovnoj Ugarskoj i Hrvatskoj tijekom stoljeća označavalo više skupina stanovništva; povijesno su najznačajniji tvrđavni jobagioni (madž. várjobbágyok, lat. iobagiones castri). Za tu skupinu koriste se još hrvatski nazivi grašćani i gradokmetovi.

Jobagioni su bili su slobodni ljudi, oslobođeni plaćanja poreza i obdareni povlasticama i zemljom (oko 70 hektara po jobagionu) u nagradu za vojnu službu u sustavu kraljevskih utvrđenih gradova. Jedan dio tih službi je s vremenom postao nasljednim, te su jobagioni izjednačeni s plemstvom (ali ispočetka nešto nižeg statusa od predijalaca, koji su u pravilu uživali veće zemljišne posjede), da bi ih se kasnije i prestalo razlikovati od drugog nižeg plemstva.

Smatra se da je uspostava tog socijalnog sloja povezana uz uspostavu sustava kraljevskih utvrda u vrijeme nastanka ugarskog kraljevstva krajem X. stoljeća pod kraljem Stjepanom I. Svetim i njegovim ocem velikim knezom Gejzom, ali su pisani izvori iz toga doba vrlo oskudni.

Iobagioni su bili podložni županu, kao nositelju kraljevske vlasti u županiji (grofoviji, lat. comitatus, madž. megye ili vármegye).

Izvori

Sadržaj