Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Drago Perović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - 'medicina u 20. rujna' u '20. rujna'
Oznaka: uklanjanje ručnim načinom
m Zamjena teksta - '<!--'''Dr(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Drago Perović'''-->'''Drago Perović''' ([[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]] kod [[Trebinje|Trebinja]], [[BiH]], [[20. rujna]] [[medicina u 1888.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[medicina u 1968.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] liječnik i anatom, jedan od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]]
'''Drago Perović''' ([[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]] kod [[Trebinje|Trebinja]], [[BiH]], [[20. rujna]] [[medicina u 1888.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[medicina u 1968.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] liječnik i anatom, jedan od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]]


Nakon završetka školovanja u [[Beč]]u radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera.
Nakon završetka školovanja u [[Beč]]u radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera.

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 12:07

Drago Perović (Gorica kod Trebinja, BiH, 20. rujna medicina u 1888. - Zagreb, 6. siječnja medicina u 1968.), hrvatski liječnik i anatom, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Nakon završetka školovanja u Beču radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera. Godine medicina u 1913. biva promoviran Sub auspiciis Imperatoris i tom prilikom prima carski orden.

U studenom medicina u 1917. prihvaća vođenje anatomske katedre pri Sveučilištu u Zagrebu postavši time njen prvi predstojnik i osnivač. Dana 12. siječnja medicina u 1918. Perović u auli Sveučilišta održava uvodno predavanje "O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji", čime s radom započinje Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali predstavnici državne administracije, sveučilišni profesori, članovi Zbora liječnika Hrvatske i studenti. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavom, uključujući osteološku zbirku rastavljenih lubanja, jedinstvenu u svijetu.

Znanstveno se dr. Perović bavio funkcionalnom anatomijom labirinta, nosa i paranazalnih sinusa, otkrivši nepoznate anatomske detalje i zakonitosti u razvoju tih tvorbi. U razdoblju u kojem je djelovao i vodio, kroz Zavod je prošlo više od 15 000 studenata medicine.

Od medicina u 1925. do medicina u 1926. obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu, bio je redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i sudjelovao u pisanju i uređivanju Hrvatske enciklopedije kao glavni urednik područja medicinskih znanosti.

Vanjske poveznice