Stanko Arambašić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|vojna osoba}}' u '{{Infookvir vojna osoba |ime = |slika = |opis = |veličina = |datum rođenja = |mjesto rođenja = |datum smrti = |mjesto smrti = |nacionalnost = |državljanstvo = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = |ratovi = |bitke = |vojska = |rod = |jed...
m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stanko Arambašić'''-->{{Infookvir vojna osoba
{{Infookvir vojna osoba
|ime            =  
|ime            =  
|slika          =  
|slika          =  

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:10

Opći životopisni podatci
Opis vojnoga službovanja

Stanko Arambašić (Veliko Selo kod BeogradaSmederevo, 21. studenoga 1798.), zapovjednik srpske narodne vojske.

Životopis

U Habsburško-turskom ratu 1788. – 1791. borio se protiv Turaka u frajkoru Mihaljevića, a potom je kao buljubaša, na strani beogradskog vezira Hadži Mustafa-paše 1793.1797., protiv janjičara vidinskog odmetnika Osmana Pazvantoğlua. Istaknuo se 2. kolovoza 1793. u razbijanju janjičara kod Kolara, južno od Smedereva.

Datoteka:Serbian Free Corps soldier.jpg
Pavle Vasić, Dobrovoljac u Mihaljevićevom fraykoru

Sa odredom Srba sudjelovao je tijekom lipnja 1795. u obrani Beograda, te u razbijanju i protjerivanju janjičara. Surađivao je u organiziranju srpske narodne vojske u proljeće 1797. i postao njezin zapovjednik. U prosincu iste godine, zajedno sa turskim regularnim postrojbama, razbio je u predgrađu Beograda janjičare i prilikom proganjanja zauzeo Požarevac 16. siječnja 1798. Turci su ga, na prijevaru, dali ubiti.

Literatura

  • ”Arambašić Stanko”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 196.
  • D. Pantelić, Beogradski pašaluk posle Svištovskog mira 1791—1794, Beograd, 1927.
  • D. Pantelić, Beogradski pašaluk pred Prvi srpski ustanak (1794—1804), Beograd, 1949.
  • R. Perović, Građa za istoriju Prvog srpskog ustanka, Beograd, 1954.