Isusovački kolegij u Ljubljani: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:00

Isusovački kolegij u Ljubljani (sloven. Jezuitski kolegij v Ljubljani) predstavljao je prvu visokoškolska ustanova na području današnje Slovenije, utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773. godine. Djelovao je u sklopu crkve sv. Jakoba. S radom počinje 5. svibnja 1597., kada su na Kolegij upisani prvi gimnazijski razredi, u kojima se predavala latinska slovnica, poetika, govorništvo i sintaksa. Osim na latinskom, predavalo se i na njemačkom i slovenskom jeziku. Godine 1600. osnovano je i sjemenište, u kojem su se obrazovala i djeca plemića. Završetkom studija učenici su se mogli upisati na liceje filozofije i bogoslovlja, među kojima se posebno isticao studij moralne teologije. Odlukama carice Marije Terezije u gimnazijske su programe uvedeni i prirodoslovni predmeti. Državno poglavarstvo Kranjskog Vojvodstva 1762. izdalo je »Catalogus et Informatio de inferioribus classibus Gymnasii Labacensis« s podatcima o studijskim programima i uspjesima učenika. Papinskom bulom Klementa XIV. Dominus ac Redemtor Noster ukinut je 1773. isusovački red te je carica Marija Terezija, slijedeći poteze ostalih europskih vladara, izvlastila Kolegij iz crkvenog u državno vlasništvo. Unatoč tome, nastavnički kadar i uputnik se nisu mijenjali, i gimnazija (»Archiducale Gymnasium Labacense« - Ljubljanska nadbiskupska gimnazija) je nastavila s radom.

Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se Teološki fakultet u Ljubljani, osnovan 1919.

Vanjske poveznice

Bibliografija u Theological Abstracts

Inačica od 10. prosinac 2021. u 23:57 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:00 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Is(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Isusovački kolegij u Ljubljani'''-->~~'''Isusovački kolegij u [[Ljubljana\|Ljubljani]]''' ([[slovenski jezik\|sloven.]] ''Jezuitski kolegij v Ljubljani'') predstavljao je prvu [[visoko obrazovanje\|visokoškolska ustanova]] na području današnje [[Slovenija\|Slovenije]], utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773. godine. Djelovao je u sklopu [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani\|crkve sv. Jakoba]]. S radom počinje [[5. svibnja]] [[1597.]], kada su na Kolegij upisani prvi [[gimnazija\|gimnazijski]] razredi, u kojima se predavala latinska [[slovnica]], poetika, [[govorništvo]] i [[sintaksa]]. Osim na [[latinski jezik\|latinskom]], predavalo se i na [[njemački jezik\|njemačkom]] i [[slovenski jezik\|slovenskom jeziku]]. Godine 1600. osnovano je i [[sjemenište]], u kojem su se obrazovala i djeca [[plemić]]a. Završetkom studija učenici su se mogli upisati na [[licej]]e [[filozofija\|filozofije]] i [[bogoslovlje\|bogoslovlja]], među kojima se posebno isticao studij [[moralna teologija\|moralne teologije]]. Odlukama carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]] u gimnazijske su programe uvedeni i [[prirodoslovlje\|prirodoslovni]] predmeti. Državno poglavarstvo [[Kranjska\|Kranjskog Vojvodstva]] 1762. izdalo je »Catalogus et Informatio de inferioribus classibus Gymnasii Labacensis« s podatcima o studijskim programima i uspjesima učenika. [[Papinska bula\|Papinskom bulom]] [[Klement XIV.\|Klementa XIV.]] ''Dominus ac Redemtor Noster'' ukinut je 1773. [[isusovci\|isusovački red]] te je carica Marija Terezija, slijedeći poteze ostalih europskih vladara, [[izvlaštenje\|izvlastila]] Kolegij iz crkvenog u državno vlasništvo. Unatoč tome, nastavnički kadar i [[uputnik]] se nisu mijenjali, i gimnazija (»Archiducale Gymnasium Labacense« - Ljubljanska nadbiskupska gimnazija) je nastavila s radom.		'''Isusovački kolegij u [[Ljubljana\|Ljubljani]]''' ([[slovenski jezik\|sloven.]] ''Jezuitski kolegij v Ljubljani'') predstavljao je prvu [[visoko obrazovanje\|visokoškolska ustanova]] na području današnje [[Slovenija\|Slovenije]], utemeljenu 1597., a raspuštenu 1773. godine. Djelovao je u sklopu [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani\|crkve sv. Jakoba]]. S radom počinje [[5. svibnja]] [[1597.]], kada su na Kolegij upisani prvi [[gimnazija\|gimnazijski]] razredi, u kojima se predavala latinska [[slovnica]], poetika, [[govorništvo]] i [[sintaksa]]. Osim na [[latinski jezik\|latinskom]], predavalo se i na [[njemački jezik\|njemačkom]] i [[slovenski jezik\|slovenskom jeziku]]. Godine 1600. osnovano je i [[sjemenište]], u kojem su se obrazovala i djeca [[plemić]]a. Završetkom studija učenici su se mogli upisati na [[licej]]e [[filozofija\|filozofije]] i [[bogoslovlje\|bogoslovlja]], među kojima se posebno isticao studij [[moralna teologija\|moralne teologije]]. Odlukama carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]] u gimnazijske su programe uvedeni i [[prirodoslovlje\|prirodoslovni]] predmeti. Državno poglavarstvo [[Kranjska\|Kranjskog Vojvodstva]] 1762. izdalo je »Catalogus et Informatio de inferioribus classibus Gymnasii Labacensis« s podatcima o studijskim programima i uspjesima učenika. [[Papinska bula\|Papinskom bulom]] [[Klement XIV.\|Klementa XIV.]] ''Dominus ac Redemtor Noster'' ukinut je 1773. [[isusovci\|isusovački red]] te je carica Marija Terezija, slijedeći poteze ostalih europskih vladara, [[izvlaštenje\|izvlastila]] Kolegij iz crkvenog u državno vlasništvo. Unatoč tome, nastavnički kadar i [[uputnik]] se nisu mijenjali, i gimnazija (»Archiducale Gymnasium Labacense« - Ljubljanska nadbiskupska gimnazija) je nastavila s radom.

	Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se [[Teološki fakultet u Ljubljani]], osnovan 1919.		Svojevrsnim nasljednikom Kolegija smatra se [[Teološki fakultet u Ljubljani]], osnovan 1919.