Ivan Kevrić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ivan Kevrić'''-->{{rad obožavatelja}}{{NPOV/popraviti|autor=Ustajala voda}}
{{rad obožavatelja}}{{NPOV/popraviti|autor=Ustajala voda}}
'''Ivan Kevrić''' ([[Visočane]], [[1946.]]), hrvatski katolički [[svećenik]], zaljubljenik u hrvatski dom, plodni pisac i književnik, svećenik čovjekoljubac  <ref name="ZD">[https://www.zadarskilist.hr/clanci/03102012/svecenik-covjekoljubac-koji-je-vodio-ratni-dnevnik Zadarski list] Velimir Brkić: ''Svećenik čovjekoljubac koji je vodio ratni dnevnik'', 3. listopada 2012. (pristupljeno 27. studenoga 2018.)</ref>
'''Ivan Kevrić''' ([[Visočane]], [[1946.]]), hrvatski katolički [[svećenik]], zaljubljenik u hrvatski dom, plodni pisac i književnik, svećenik čovjekoljubac  <ref name="ZD">[https://www.zadarskilist.hr/clanci/03102012/svecenik-covjekoljubac-koji-je-vodio-ratni-dnevnik Zadarski list] Velimir Brkić: ''Svećenik čovjekoljubac koji je vodio ratni dnevnik'', 3. listopada 2012. (pristupljeno 27. studenoga 2018.)</ref>



Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:41

Ivan Kevrić (Visočane, 1946.), hrvatski katolički svećenik, zaljubljenik u hrvatski dom, plodni pisac i književnik, svećenik čovjekoljubac [1]

Životopis

Rodio se u Visočanima. Zaredio se 1971. godine, kad su bila iznimno teška vremena za Crkvu u Hrvata, kad je u zadarskom slučaju crkvene halje skinulo 20-ak svećenika. Sedmi je svećenik iz Kevrića. Mjesta svećeničkog službovanja bili su mu Povljana, Vlašići i Dinjiška na otoku Pagu, a potom Poličnik, Suhovare, Turnj i Radovin. U tri župe istodobno je služio 25 godina. Službovao je i na prvoj crti bojišnice, te je s narodom proživio Domovinski rat i vodio ratni dnevnik. U župi Radovinu služio 11 godina, od 1997. do 2008. godine. O Radovinu je zapisao mnogo u svojoj monografiji, kojom je pridonio etnografiji, zavičajnoj povijesti, povijesti umjetnosti i Crkve, školstva i folklornih aktivnosti mjesta i župe. Zapisao brojne zaboravljene i izgubljene činjenice o Radovinu. Službovao u rodnim Visočanima pred umirovljenje. Zbog narušena zdravlja oslobođen službe 2012. godine i odselio u Nadbiskupski dom u Zadru. [1]

Pisao u Glasu Koncila, Maku i Narodu. Objavio desetak knjiga: monografija Visočane, monografija Radovin, Visočane II, Poličnik, zbirka pjesama Majka, putopis Osam dana u Svetoj Zemlji, roman don Trpimir I i II, O. Josip Milunović - život i djelo (o Josipu Milunoviću, propovjedniku, misionaru, vrijednom svećeničkom jezuitu kojeg su 15. ožujka 1709. godine iznjedrile Visočane), priče i razmišljanja seoskog župnika Jutarnja Danica. [1]

Nagrade

  • 2006. Nagrada za životno djelo Općine Poličnik
  • 2012. Nagrada za životno djelo Općine Ražanac

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Zadarski list Velimir Brkić: Svećenik čovjekoljubac koji je vodio ratni dnevnik, 3. listopada 2012. (pristupljeno 27. studenoga 2018.)