More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:E. Nardi- Zagrebačka katedrala u 19. st.jpg|mini|200px|desno|'''E. Nardi: [[Zagrebačka katedrala]] u 19. st.''']] | |||
'''Ivan Albertal''' ([[Roveredo]], [[Švicarska]], oko [[1575.]] – [[Zagreb]], [[1648.]]), švicarski arhitekt i graditelj. | '''Ivan Albertal''' ([[Roveredo]], [[Švicarska]], oko [[1575.]] – [[Zagreb]], [[1648.]]), švicarski arhitekt i graditelj. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:39
Ivan Albertal (Roveredo, Švicarska, oko 1575. – Zagreb, 1648.), švicarski arhitekt i graditelj.
Ivan Albertal (Johann, Hans, Alberthaler), graditelj švicarskog porijekla. Djelovao je krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Gradio je u Dillingenu, Haunsteinu i Innsbrucku. Početkom 17. stoljeća spominje se kao građanin Trebinja kod Novog Mesta u Sloveniji. U Zagrebu se prvi pisani podatak o njemu javlja 21. lipnja 1628. godine kada mu je i isplaćeno „stotinu rajnskih forinti“ za radove na katedrali. Naime nakon požara 1624. godine srušio se svod svetišta katedrale, te ga je trebalo ponovo izgraditi. U tu svrhu angažiran je kao majstor graditelj Ivan Albertal. U dokumentima ga se naziva „knez Hanž Albertal paumešter“. Izgradnju svoda Albertal izvodi u suradnji s talijanskim graditeljem Juliom Portom. Mrežasti svod, koji je dovršen 1632. godine, bio je izgrađen u kasnogotičkom duhu.
Od 1633. do 1641. godine Albertal gradi južni toranj katedrale u prijelaznom renesansno – baroknom stilu. Zvonik je imao i funkciju kule-promatračnice zbog opasnosti od Turaka. Nešto kasnije Albertal izvodi i kapu zvonika.
Većina Albertalovih zahvata nestala je tijekom obnove katedrale krajem 19. stoljeća koji su vođeni prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa.
Ivan Albertal umire u Zagrebu 1648. godine.
Literatura
- Đurđica Cvitanović: "Graditelj Hans Albertal" (Radovi Instituta za povijest umjetnosti 8, Zagreb, 1984.),
- Lelja Dobronić: "Zagrebački Kaptol i Donji grad nekad i danas" (Zagreb, 1988.),
- Lelja Dobronić: "Renesansa u Zagrebu"(DPU, Zagreb, 1994.).