Moderna crkva: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Mo(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Moderna crkva'''-->Nakon [[prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] grade se '''moderne crkve''', koje se previše ne razlikuju od običnih [[građevina]]. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u [[crkva|crkvi]] koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za [[svećenstvo|svećenike]] a drugi za obične [[vjernik]]e. [[Oltarna pregrada|Ograda]] sada nestaje, dok se [[oltar]] nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje [[misa|mise]].  
Nakon [[prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] grade se '''moderne crkve''', koje se previše ne razlikuju od običnih [[građevina]]. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u [[crkva|crkvi]] koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za [[svećenstvo|svećenike]] a drugi za obične [[vjernik]]e. [[Oltarna pregrada|Ograda]] sada nestaje, dok se [[oltar]] nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje [[misa|mise]].  


Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa [[Pio X.]], koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj [[molitva|molitvi]] [[Katolička crkva|Crkve]] postavio temelje za reformu [[bogoslužje|bogoslužja]] koju je kasnije propisao [[Drugi vatikanski sabor]].
Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa [[Pio X.]], koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj [[molitva|molitvi]] [[Katolička crkva|Crkve]] postavio temelje za reformu [[bogoslužje|bogoslužja]] koju je kasnije propisao [[Drugi vatikanski sabor]].

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:09

Nakon Prvoga svjetskog rata grade se moderne crkve, koje se previše ne razlikuju od običnih građevina. Osnovno obilježje modernih crkava jest njihov jedinstven unutarnji prostor. Napušta se dugotrajan kazališni i stupnjeviti raspored prostora u crkvi koji je prije toga čak i ogradom bio podijeljen na dva dijela, jedan za svećenike a drugi za obične vjernike. Ograda sada nestaje, dok se oltar nastoji što više približiti vjernicima, čime ih se želi aktivno uključiti u slavlje mise.

Za takvu ogromnu promjenu najzaslužniji je papa Pio X., koji je naglašavanjem aktivna sudjelovanja svih vjernika u javnoj i svečanoj molitvi Crkve postavio temelje za reformu bogoslužja koju je kasnije propisao Drugi vatikanski sabor.

Povezani članci

Literatura

  • Čaplar – Henčić: Zajednica 2 – priručnik za katehete, Zagreb, 2011.