Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Limes Tripolitanus: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Li(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Limes Tripolitanus'''-->[[Datoteka:Roman fort Gholaia-Bu Njem, Libya.jpg|right|thumb|350px|Ostaci rimskog vojnog uporišta Golaia (današnji Bu Njem) koji je tvorio Limes Tripolitanus<ref>[http://www.livius.org Livius.Org Golaia (Bu Njem)]</ref>]]
[[Datoteka:Roman fort Gholaia-Bu Njem, Libya.jpg|right|thumb|350px|Ostaci rimskog vojnog uporišta Golaia (današnji Bu Njem) koji je tvorio Limes Tripolitanus<ref>[http://www.livius.org Livius.Org Golaia (Bu Njem)]</ref>]]


'''Limes Tripolitanus''' je naziv za sustav utvrda [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na njegovoj južnoj granici na područjima današnjeg [[Tunis]]a i sjeverozapadne [[Libija|Libije]]. Naziv je dobio prije svega zato što mu je glavna svrha bila zaštita tripolitanskih gradova [[Leptis Magna]], [[Sabratha]] i [[Oea]].
'''Limes Tripolitanus''' je naziv za sustav utvrda [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na njegovoj južnoj granici na područjima današnjeg [[Tunis]]a i sjeverozapadne [[Libija|Libije]]. Naziv je dobio prije svega zato što mu je glavna svrha bila zaštita tripolitanskih gradova [[Leptis Magna]], [[Sabratha]] i [[Oea]].

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 09:22

Ostaci rimskog vojnog uporišta Golaia (današnji Bu Njem) koji je tvorio Limes Tripolitanus[1]

Limes Tripolitanus je naziv za sustav utvrda Rimskog Carstva na njegovoj južnoj granici na područjima današnjeg Tunisa i sjeverozapadne Libije. Naziv je dobio prije svega zato što mu je glavna svrha bila zaštita tripolitanskih gradova Leptis Magna, Sabratha i Oea.

Rimljani su izgradnju Limesa otpočeli u 1. stoljeću nastojeći suzbiti prijetnju nomadskih Garamanta iz područja današnjeg Fezzana, a čiji je posljednji pohod na obalu zabilježen godine 69. Rimljani Garamante nisu nastojali pokoriti vojnom silom, nego ih "zavesti" blagodatima svoje civilizacije i mirne trgovine. Ta je politika uglavnom davala plodove, ali su se utvrđenja ipak nastavila graditi, pogotovo za cara Hadrijana. Limes je svoj vrhunac dobio nakon što je između 197. i 201. pod vladavinom Septimija Severa Legio III Augusta pod Kvintom Anicijem Faustom prodrla duboko na jug i uspostavila nova utvrđenja u pustinjskim oazama.

Sustav se održao do cara Dioklecijana, koji je obranu granice povjerio Limitaneiima, ili vojnicima-seljacima. Poslije su ga preuzeli bizantski vladari, a dijelom se održao i nakon arapskog osvajanja.

Izvori

Povezani članci

Vanjske poveznice