Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lira (instrument): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Li(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lira (instrument)'''-->[[Datoteka:Raffael 077.jpg|mini|[[Terpsihora]] s '''lirom''' (detalj [[Raffaello Santi|Rafaelove]] [[freska|freske]], 16. st.]]
[[Datoteka:Raffael 077.jpg|mini|[[Terpsihora]] s '''lirom''' (detalj [[Raffaello Santi|Rafaelove]] [[freska|freske]], 16. st.]]
'''Lira''' je [[žičani instrument]]. Broj žica se mijenjao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na [[gitara|gitari]], umjesto prstima, kao na [[harfa|harfi]]. Povezana je i sa harfom koja je puno veća od nje.Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], bog [[Hermes]] je napravio liru od velikog [[kornjača|kornjačinog]] oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i [[rog]]ovima [[antilopa|antilope]].
'''Lira''' je [[žičani instrument]]. Broj žica se mijenjao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na [[gitara|gitari]], umjesto prstima, kao na [[harfa|harfi]]. Povezana je i sa harfom koja je puno veća od nje.Prema [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], bog [[Hermes]] je napravio liru od velikog [[kornjača|kornjačinog]] oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i [[rog]]ovima [[antilopa|antilope]].



Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:50

Terpsihora s lirom (detalj Rafaelove freske, 16. st.

Lira je žičani instrument. Broj žica se mijenjao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na gitari, umjesto prstima, kao na harfi. Povezana je i sa harfom koja je puno veća od nje.Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes je napravio liru od velikog kornjačinog oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i rogovima antilope.

U korijenu riječi lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz pratnju lire.

Antičko trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.[1] Raširena je od 6. st. pr. Kr., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika.

Izvori

  1. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139.


Nedovršeni članak Lira (instrument) koji govori o glazbenim instrumentima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj