More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Zamjena teksta - '<!--'''Lj(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja = pink | | boja = pink | ||
| naziv = Ljama | | naziv = Ljama | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:01
| Ljama | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
| odomaćena | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Camelidae |
| Rod: | Lama |
| Vrsta: | L. glama |
| Dvojno ime | |
| Lama glama Linnaeus, 1758. | |
Ljama (Lama glama) je južnoamerička vrsta deve, odomaćena od pretpovijesnih vremena. Narodi Anda koriste ju kao teretnu životinju, izvor mesa i vrlo kvalitetne vune.
Odrasla životinja visoka je do vrha glave između 1,7 i 1,8 metara, a može težiti od 130 do 200 kg. Kod koćenja, mladunče teži od 9 do 14 kg. Vrlo su društvene i rado žive u krdu s drugim ljamama. Vrlo su inteligentne i nakon samo nekoliko ponavljanja, razumiju jednostavne komande. Kad ih se koristi za prijenos tereta, mogu nositi 25% do 30% vlastite težine na udaljenost od više kilometara. [1] Rani pisci uspoređivali su ih s ovcama, no brzo je uočena njihova sličnost s devama. Tako ih Linnaeus 1758. u djelu Systema Natura zajedno s alpakom svrstava u rod Camelus.[2]
Izvorno, ljame, kao i ostale deve, potječu sa središnjih visoravni Sjeverne Amerike od prije oko 40 milijuna godina. Prije oko 3 milijuna godina migrirale su u Južnu Ameriku. Krajem zadnjeg ledenog doba (prije 10.000 do 12.000 godina) deve nestaju u Sjevernoj Americi.[1] Prema podacima iz 2007. u Južnoj Americi živi više od 7 milijuna ljama i alpaka, a u Sjevernu su iz Južne Amerike uvežene krajem 20. stoljeća, tako da danas u SADu i Kanadi živi više od 158.000 ljama i 100.000 alpaka.[3]
Domesticiranje
Domesticiranje ljame odvijalo se vjerojatno još u trećem tisućljeću pr. Kr. Općenito se pretpostavlja, da je guanako predak ljama. No postoje i teorije, da je ljama uvijek bila zasebna vrsta, koja je danas u divljini izumrla. Točno porijeklo ljame vjerojatno nikad neće moći biti nedvosmisleno utvrđeno, jer su današnje populacije gotovo sve miješane s guanakom, alpakom i vikunjom, koje se sve mogu međusobno pariti s plodnim potomcima.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Llama". Oklahoma State University. 25. lipanj 2007.. http://www.ansi.okstate.edu/breeds/other/llama/
- ↑ Fowler, page 1.
- ↑ South Central Llama Association (22. siječanj 2009.). "Llama Facts". http://www.scla.us/llamafacts.html