More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Lj(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Daciano Colbachini e Figli, stemma campana (Ficarolo).JPG|mini|desno|150px|Žig na proizvodu]] | |||
'''Ljevaonica obitelji Colbachini''' (tal. izvorno ime: '' Fonderia Campane Daciano Colbachini e Figli - Stabilimento Pontificio''), talijanska [[ljevaonica]]. Osnovana je [[1745.]] godine. Od pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]] dobila je [[1898.]] pravo uporabe papinskog grba na svojim proizvodima i po tom je jedina ljevaonica na svijetu sve do danas. | '''Ljevaonica obitelji Colbachini''' (tal. izvorno ime: '' Fonderia Campane Daciano Colbachini e Figli - Stabilimento Pontificio''), talijanska [[ljevaonica]]. Osnovana je [[1745.]] godine. Od pape [[Lav XIII.|Lava XIII.]] dobila je [[1898.]] pravo uporabe papinskog grba na svojim proizvodima i po tom je jedina ljevaonica na svijetu sve do danas. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 07:58
Ljevaonica obitelji Colbachini (tal. izvorno ime: Fonderia Campane Daciano Colbachini e Figli - Stabilimento Pontificio), talijanska ljevaonica. Osnovana je 1745. godine. Od pape Lava XIII. dobila je 1898. pravo uporabe papinskog grba na svojim proizvodima i po tom je jedina ljevaonica na svijetu sve do danas.
Proizvoda iz te obiteljske ljevaonice ima i u Hrvatskoj. Na vrhu kule u tvrđavi Kamičku u Sinju nalazi se brončano zvono izlijano u toj ljevaonici.[1] Za zadarsku katedralu svete Stošije je ljevaonica izlijala zvono 1835. godine.[2] Godine 1860. je ljevaonica izlijala pet zvona za crkvu svetog Šimuna u Zadru (poznatu po škrinji sv. Šimuna, najvrjednijem djelu srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj), koja je 9. rujna posvetio nadbiskup Josip Godeassi. 24. rujna iste godine je Godeassi također posvetio pet zvona u tornju katedrale svete Stošije.[3] Ova su zvona bila posvećena zadarskim svecima, sv. Stošiji, sv. Donatu, sv. Krševanu, sv. Šimunu i sv. Jeronimu.[4]
Ljevaonica Colbachini osnovana je u Angaranu, a danas je njeno glavno sjedište Cervarese Santa Croce. Najpoznatija je po proizvodnji crkvenih zvona.
Izvori
- ↑ PSD: Sinj: opet zvoni stari sat na Kamičku Slobodna Dalmacija. 28. kolovoza 2009. Pristupljeno 1. srpnja 2020.
- ↑ Carlo Federico Bianchi, Fasti di Zara religioso–politico–civili dall’anno 1184 av. Cr. sino all’anno 1888 dell’era volgare (Zara: G. Woditzka, 1888), 139.
- ↑ Bianchi, Fasti di Zara, p. 155.
- ↑ Carlo Federico Bianchi, Zara christiana (Zadar: G. Woditzka, 1877), sv. 1, 124-125.