More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''U(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Unutarnje brodarstvo''' ili '''riječno brodarstvo''' je jedna od [[gospodarska djelatnost|gospodarskih djelatnosti]] iz područja [[brodarstvo|brodarstva]]. <ref name=tehnička>[https://tehnika.lzmk.hr/rijecno-ili-unutarnje-brodarstvo/ Tehnička enciklopedija] Uredništvo: ''riječno ili unutarnje brodarstvo''. Objavljeno: 4. listopada 2017. Ažurirano: 27. studenoga 2018. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)</ref> Čini ju organizirani [[prijevoz]] ljudi i robe na [[promet unutarnje plovidbe|unutarnjim]] vodenim prometnim putovima: kanalskim, jezerskim i riječnim putevima uz sudjelovanje posebno kvalificiranih ljudi brodovima. Spada u [[promet]].<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe">[https://www.fsb.unizg.hr/kziha/Predavanja%20poznavanje%20broda%20i%20plovidbe%20II.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb] Danijel Pušić: ''Poznavanje broda i plovidbe''. Osobne stranice Kalmana Žihe. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)</ref> | |||
Prema namjeni, brodarstvo dijelimo na: | Prema namjeni, brodarstvo dijelimo na: | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 07:21
Unutarnje brodarstvo ili riječno brodarstvo je jedna od gospodarskih djelatnosti iz područja brodarstva. [1] Čini ju organizirani prijevoz ljudi i robe na unutarnjim vodenim prometnim putovima: kanalskim, jezerskim i riječnim putevima uz sudjelovanje posebno kvalificiranih ljudi brodovima. Spada u promet.[2]
Prema namjeni, brodarstvo dijelimo na:
- teretno,
- putničko i
- mješovito brodarstvo
Plovila unutarnjeg brodarstva dijelimo glede porivnog uređaja, odnosno imaju li ga plovila ove plovidbe ili nemaju.
- plovila s vlastitim porivnim uređajem:
- plovila bez vlastita porivnog uređaja:
- teglenice i
- potisnice (barže)
Unutarnje brodarstvo osobit razvoj zabilježilo je u 19. stoljeću s pojavom parobroda na europskim rijekama. 1817. godine zaplovio je prvi riječni parobrod. Zaplovio je na Dunavu. 1829. godine osnovano je Prvo austrijsko parobrodarsko društvo u Beču. Sredinom 19. stoljeća parobrodski se promet odvijao i Dravom i Savom. 1844. godine kupljen je u Beču prvi hrvatski parobrod Sloga. Vlasnik mu je bilo godinu prije osnovano sisačko Savsko-kupsko društvo parobrođenja, koje je bilo i prvo dioničko društvo na hrvatskim prostorima. Snažna konkurencija hrvatskim parobrodarskim društvima bila su austrijska i ugarska parobrodarska društva, ali usprkos tome u Hrvatskoj su bila brojna. U Vukovaru je 1952. godine osnovana Riječna plovidba Hrvatske koja je 1953. godine premještena u Sisak i nazvana Dunavski Lloyd (Hrvatsko riječno brodarstvo Dunavski Lloyd – Sisak d. o. o., HRB Dunavski Lloyd – Sisak). U Hrvatskoj se najvažniji međunarodni promet odvija Dunavom, Dravom između Dunava i Osijeka te Savom između Slavonskog Broda i Osijeka. Hrvatski unutarnji plovidbeni lučki sustav obuhvaća četiri međunarodne riječne luke: Vukovar, Sisak, Slavonski Brod i Osijek te nekoliko pristaništa. Preko više od pola stoljeća planira se izgradnja višenamjenskoga plovnoga kanala Dunav–Sava (Vukovar–Šamac) duljine 62 km.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Tehnička enciklopedija Uredništvo: riječno ili unutarnje brodarstvo. Objavljeno: 4. listopada 2017. Ažurirano: 27. studenoga 2018. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)