Umjetnička radionica Heferer: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''U(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Umjetnička radionica Heferer''' je hrvatska tvrtka za gradnju [[orgulje|orgulja]], [[harmonij]]a i [[klavir]]a. Najzaslužnija je za razvoj [[orguljarstvo|orguljarstva]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="Kolarić">[http://www.kdz.hr/index.php/hr/festivali/orgulje-heferer Koncertna direkcija Zagreb] mons. dr Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i ravnatelj Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije: ''Orgulje Heferer'' (pristupljeno 13. travnja 2007.)</ref> | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:41
Umjetnička radionica Heferer je hrvatska tvrtka za gradnju orgulja, harmonija i klavira. Najzaslužnija je za razvoj orguljarstva u Hrvatskoj.[1]
Povijest
Djelovanje počela u Austriji, u Grazu 1849. godine. U Hrvatskoj djeluje od 1868. godine. Osnovana kao Prva hrvatska gradiona orgulja, harmonija glasovira, a osnovao ju je Michael (Mijo) Heferer (1825. – 1887.). U Hrvatskoj je prvo djelovala u Karlovcu. Nakon dvije godine sjedište premjestila u Zagreb, u kojem djeluje i danas. Uz Mihaela, graditelji iz ove radione su sljedeći Hefereri: Ferdo (Graz, 1853. – Zagreb, 1928), August (Graz, 1881. – Zagreb, 1944.), Ivan (Zagreb, 1927.), August (Zagreb, 1951.) te Tomislav (Zagreb 1969.).[1][2] Radionica je pratila sve tekovine stilskog (klasicizam, romantizam, moderna) i tehničkog razvitka orgulja: mehaničke, pneumatske, elektropneumatske trakture, te zračnica s kliznicama i čunjićima.[2]
Ukupno 263 orgulje radionice Heferer nalaze posvuda u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Austriji i Vojvodini. Od toga samo zagrebačkim crkvama je 18 te u okolici Zagreba još 29 orgulja,[1] ali i sinagogama, samostanima, kapelama, sjemeništima, glazbenim školama, Muzičkoj akademiji. [2] Konzervacija-restauracija Restaurirala je od 1971. godine do danas 58 povijesnih i spomeničkih orgulja.[2]
Godine 1994. Umjetnička radionica Heferer pokrenula je u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb ciklus koncerata Orgulje Heferer (Festival Orgulje Heferer) na orguljama diljem Hrvatske. Koncerti su na orguljama koje je Radionica Heferer obnovila.[1] Festival se održava svake godine u trajanju od nekoliko mjeseci.[3]
Priznanja
Dobili su sljedeća priznanja:[2]
- Velika medalja u Budimpešti (1885.)
- Zlatna kolajna u Osijeku (1892.)
- Velika milenijska kolajna u Budimpešti (1896.)
- Počasno priznanje Talijanske akademije znanosti i umjetnosti (1897.)
- Medalja grada Varaždina (1968.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Koncertna direkcija Zagreb mons. dr Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i ravnatelj Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije: Orgulje Heferer (pristupljeno 13. travnja 2007.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Organum.hr – Božidar Grga: »Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti«, Šibenik, 20. veljače 2012. (pristupljeno 13. travnja 2007.)
- ↑ Koncertna direkcija Zagreb Pregled koncerata 23. festivala Orgulje Heferer , 16. srpnja 2016. (pristupljeno 13. travnja 2007.)